Pronađeno 280 tajanstvenih ogromnih kamenova u pustinji: Kriju tajnu kako je nestala civilizacija

Dragoljub Gajić avatar

Satelitska istraživanja su otkrila 280 kamenih pogrebnih struktura u pustinji Atbaj u Sudanu, koje su nazvane Atbaj ograđeni grobovi (AEB). Ove strukture, koje su rasute između Nubijskog Nila i Crvenog mora, predstavljaju značajno arheološko otkriće i pružaju uvid u drevne stočarske zajednice koje su se ovde nastanile. Istraživanje, objavljeno u časopisu African Archaeological Review, ističe različite tipove ovih građevina, većinom izgrađenih u blizini izvora vode, što ukazuje na nomadski način života fokusiran na stočarstvo.

Iako je dvadeset ovih struktura ranije identifikovano tokom terenskih istraživanja, sada su sistematski proučene kao deo regionalne tradicije. Ove kružne kamenite grobnice variraju u prečniku od pet do 82 metra. Istraživački tim je primetio da je većina ovih grobnica potpuno zatvorena, dok su neki tipovi imali samo jedan ulaz. Različiti rasporedi grobova unutar krugova sugerišu složene rituale sahranjivanja, uključujući ljudske ostatke okružene životinjskim ostacima.

Autori studije naglašavaju da su za izgradnju ovih struktura bile potrebne značajne ljudske resurse, što ukazuje na zajednički rad lokalne zajednice. Procene pokazuju da bi izgradnja prosečne grobnice od oko 60 metara obima zahtevala do 161 radne smene, što ukazuje na organizaciju i kolektivnu saradnju u toj zajednici.

Ove strukture su često locirane u blizini izvora vode, što sugeriše da su drevni stanovnici svesno birali povoljne lokacije za izgradnju svojih grobnica. Ovo ukazuje na nomadski stočarski način života, jer su takva mesta bila pogodna za ispašu i napajanje stoke. Iako su trenutne političke i bezbednosne okolnosti u Sudanu otežale nova iskopavanja, ranija istraživanja i radiokarbonsko datiranje ukazuju na to da ove građevine potiču iz perioda između 4500. i 2500. godine pre nove ere.

Slične strukture su pronađene širom Afrike, ali se čini da su AEB spomenici specifični za pustinjsku oblast Atbaj. Mnogi od ovih spomenika mogli su biti kasnije prenamenjeni ili uništeni usled erozije, poplava ili modernih rudarskih aktivnosti. Unutar ovih struktura arheolozi su pronašli ljudske i životinjske ostatke, uključujući goveda, što ukazuje na značaj stoke u životu ovih zajednica.

Iako su goveda bila ključna za život u Atbaju, danas pustinja više nije pogodna za stočarstvo. Klimatske promene su dovele do dezertifikacije, a izvori vode su presušili, primoravajući drevne stočare da potraže pogodnije prostore za život. Ova otkrića ne samo da osvetljavaju bogatu istoriju ovog regiona, već i ukazuju na promene koje su oblikovale život u ovoj oblasti kroz vekove.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga
Najnoviji Članci