Milioni godina proteklih, minerali i soli teku iz rijeka u mora i okeane. Voda iz mora i okeana, kao i svaka druga voda, gubi se isparavanjem, dok so ostaje rastvorena i čini preostalu vodu sve slanijom. Dio okeanske soli proizvodi se procesima kao što su hlađenje magmatskih stena ili trošenje stijena i sedimenata na dnu okeana. Također, izvori soli su i čvrste i gasovite supstance koje izlaze iz Zemljine kore podvodnom vulkanskom aktivnošću.
Uz prirodne pojave i procese, na hemijski sastav morske vode utiče i život u moru. Morski organizmi koncentrišu i izlučuju mnoge hemijske elemente, utičući na njihovu koncentraciju u moru. Udio soli u moru naziva se salinitet, izražen u gramima po kilogramu ili dijelovima na milion. Prosječna slanost mora i okeana je 35%, pri čemu su mora sa manje padavina, manjim dotokom rijeka i intenzivnijim isparavanjem obično slanija.
Baltičko more je poznato po najnižem salinitetu od samo 6%. Morska voda danas sadrži toliko soli da nije prikladna za piće, ali se može koristiti u razne druge svrhe. Iz jednog litra morske vode mogu se dobiti oko 35 grama kuhinjske soli. So u moru olakšava plivanje i održavanje na površini, čineći učenje plivanja u moru mnogo lakšim nego u bazenima.
Ljekovita svojstva morske vode zbog soli i minerala poznata su od davnina i i dalje su važna danas. Morski minerali i soli se koriste u razne svrhe, uključujući tretmane za ljepotu i zdravlje, terapiju raznih stanja, kao i u kulinarstvu.
Generalno, morska voda je bogata mineralima poput magnezija, kalcija, kalija, sumpora, joda i drugih, koji su esencijalni za zdravlje i dobrobit ljudi. Postoje brojni spa centri i wellness lokacije koji koriste morsku vodu u svojim tretmanima, jer se zbog bogatstva minerala smatra vrlo korisnom za kožu, tijelo i opće zdravlje.
Iako je morska voda nezaobilazan dio prirode i važan resurs za život na Zemlji, postoji zabrinutost zbog zagađenja mora i okeana. Antropogeni faktori kao što su otpadne vode iz industrije, poljoprivrede, urbanih središta, brodova i drugi zagađivači prete kvaliteti vode te ugrožavaju ekosisteme u morima i oceanima širom svijeta.
Zato je važno pridavati više pažnje zaštiti i očuvanju morskih ekosistema. Svako pojedinac, organizacija ili vlada može doprinijeti smanjenju zagađenja mora i okeana kroz mjere kao što su recikliranje, smanjenje korištenja plastike, očuvanje prirodnih staništa i svestranost resursa.
U krajnjem, morska voda je dragocjeni resurs koji treba čuvati i koristiti na održiv način kako bismo osigurali da buduće generacije također mogu uživati u ljepotama i blagodatima mora i okeana. Sa sve većim pritiskom na ove ekosisteme, važno je preduzeti konkretne korake za očuvanje ovih prirodnih resursa za buduće generacije.