Zima počinje u nedjelju

Dragoljub Gajić avatar

Zima počinje u nedjelju, 21. decembra 2025. godine, u 16 časova i 3 minuta, kako je saopštilo Astronomsko društvo „Ruđer Bošković“. Ovaj datum označava trenutak kada sunčeva svetlost dolazi do najjužnije tačke svoje putanje, što je poznato kao zimski solsticij. U isto vreme, za stanovnike južne Zemljine polulopte počinje leto, što stvara zanimljivu kontrastnu dinamiku u različitim delovima sveta.

Zimski solsticij je fenomen koji se dešava jednom godišnje i označava najkraći dan i najdužu noć u godini na severnoj hemisferi. Ovaj događaj se dešava kada je osa Zemlje nagnuta najdalje od Sunca, što rezultira time da sunčeva svetlost dolazi pod najnižim uglom. U tom trenutku, severni pol je najdalje od Sunca, a dan traje samo nekoliko sati, dok noć traje mnogo duže.

Za mnoge kulture, zimski solsticij je značajan događaj i često se slavi raznim običajima i festivalima. Na primer, u nekim delovima sveta, ljudi se okupljaju kako bi proslavili povratak svetlosti, jer nakon solsticija dani postaju sve duži. U nekim kulturama, ovaj trenutak se doživljava kao simbol novog početka i obnove, što može biti inspirativno za mnoge ljude koji se suočavaju sa tamnijim i hladnijim mesecom zime.

Na južnoj hemisferi, situacija je obrnuta. Kada na severnoj hemisferi dolazi zima, u južnoj hemisferi dolazi leto. Ovo vreme donosi toplije temperature, duže dane i više sunčeve svetlosti, što omogućava aktivniji život na otvorenom. Stanovnici Južne Amerike, Australije i drugih područja uživaju u letnjim aktivnostima, od plažnih izleta do roštiljanja i drugih festivala na otvorenom.

Ova dualnost između severne i južne hemisfere često može izazvati zanimljive situacije, posebno za one koji putuju ili žive u različitim delovima sveta. Na primer, dok neki ljudi uživaju u zimskim sportovima i čarima snega, drugi se opuštaju na plažama i uživaju u sunčanju. Ova raznolikost godišnjih doba može biti fascinantna za turiste i istraživače, koji imaju priliku da iskuse različite klime i tradicije.

Astronomsko društvo „Ruđer Bošković“ podseća da je zimski solsticij i dalje važan događaj za nauku, jer nam pomaže da bolje razumemo kretanje Zemlje u odnosu na Sunce. Ovaj fenomen je od suštinskog značaja za astronomiju i meteorologiju, jer utiče na mnoge aspekte našeg života, uključujući vreme, klimu i sezonske promene.

Osim naučnih aspekata, zimski solsticij ima i duhovno značenje za mnoge ljude. Mnogi koriste ovaj period za refleksiju, postavljanje ciljeva i donošenje odluka za narednu godinu. U ovom vremenu duhovne introspekcije, ljudi se često povezuju sa prirodom i svojim unutrašnjim bićem, tražeći mir i harmoniju.

Uprkos hladnim danima i dužim noćima, zimski period može biti vreme za okupljanje sa porodicom i prijateljima, uživanje u prazničnim tradicijama i stvaranje nezaboravnih uspomena. Mnogi se odlučuju za ukrašavanje domova, pripremanje prazničnih obroka i učestvovanje u raznim aktivnostima koje pomažu u stvaranju topline i zajedništva u ovim hladnim danima.

Kako se približavamo ovom važnom astronomskom događaju, važno je prisetiti se lepota koje svaka sezona donosi sa sobom. Bilo da uživate u zimskoj idili ili se radujete letnjim danima, priroda ima svoj način da nas podseti na cikličnu prirodu života i promene koje donosi svaka godišnja doba.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga
Najnoviji Članci