Ministar spoljnih poslova Rusije, Sergej Lavrov, izjavio je danas da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ne može da skrene pažnju sa problema koji se tiču zabrane ruskog jezika i pravoslavne crkve u Ukrajini. U svom obraćanju, Lavrov je naglasio da je prvi korak ka rešenju ovih problema ukidanje svih zakona koji su u direktnoj suprotnosti sa statutima Ujedinjenih nacija, a koji su zabranili korišćenje ruskog jezika i kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve.
Lavrov je rekao: „Zelenski je izjavio da ruski jezik neće biti zvanični jezik. Međutim, niko ne insistira na tome. Prvi korak, koji ne zavisi od želja Zelenskog ili bilo koga drugog, jeste ukidanje svih zakona koji su u flagrantnom kršenju statuta UN.“ Ove njegove reči prenosi ruska novinska agencija TASS. Prema njegovim rečima, Zelenski pokušava da skrene pažnju sa važnijih problema, ali mu to neće uspeti.
Ova izjava dolazi u trenutku kada je ukrajinski predsednik nedavno naglasio da Ukrajina ne planira da proglasi ruski jezik za zvanični jezik u zemlji, u okviru strategije rešavanja sukoba sa Rusijom. Zelenski je naglasio da je očuvanje ukrajinskog jezika i identiteta ključno za nacionalnu bezbednost i suverenitet Ukrajine.
Sukob u Ukrajini, koji traje od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, doveo je do dubokih podela unutar ukrajinskog društva, posebno kada je reč o jeziku i kulturi. U mnogim delovima Ukrajine, posebno na istoku, gde su ukrajinski i ruski jezik u širokoj upotrebi, pitanje jezika postalo je simbol šireg političkog sukoba između Kijeva i Moskve.
Lavrovove izjave o jeziku i pravoslavlju dolaze u kontekstu šireg diskursa o identitetu i kulturi u Ukrajini. Ukrajinska pravoslavna crkva, koja je deo kanonske pravoslavne crkve, često se suočava sa pritiscima i optužbama da je previše povezana sa Rusijom. U međuvremenu, uspon ukrajinske pravoslavne crkve, koja se odvojila od Moskve, predstavlja pokušaj Kijeva da ojača sopstveni religijski identitet i suverenitet.
Prema nekim analitičarima, pitanje jezika u Ukrajini nije samo kulturno, već i političko pitanje koje odražava šire geopolitičke tenzije. U tom smislu, Lavrovova izjava može se videti kao deo strategije Kremlja da podstakne podelu unutar Ukrajine, koristeći jezik i religiju kao sredstva za manipulaciju.
U međuvremenu, ukrajinske vlasti nastavljaju da sprovode reforme koje se tiču jezika i obrazovanja, sa ciljem jačanja ukrajinskog jezika kao zvaničnog jezika. Ove reforme su naišle na otpor u nekim delovima zemlje, posebno gde se ruski jezik široko koristi. Kritičari tvrde da ovakvi zakoni mogu dodatno podeliti društvo i otežati suživot različitih etničkih i jezičkih grupa.
Uprkos tome, ukrajinska vlada se čini odlučnom da nastavi putem jačanja nacionalnog identiteta i kulture. Zelenski i njegovi saradnici naglašavaju da je očuvanje ukrajinskog jezika ključno za očuvanje nacionalnog suvereniteta i otpornosti na vanjske uticaje.
U ovom kontekstu, Lavrovove izjave su deo šireg narativa koji se vodi između Ukrajine i Rusije, gde se pitanja jezika i religije koriste kao alat za političke ciljeve. Iako su ovi problemi duboko ukorenjeni u istoriji i kulturi regiona, trenutna situacija ukazuje na to da će sukob oko jezika i identiteta ostati centralno pitanje u odnosima između dve zemlje.
U svetlu ovih događaja, jasno je da će sukob između Kijeva i Moskve nastaviti da se razvija, a pitanja jezika i religije će verovatno ostati u središtu tih tenzija. Kako se situacija odvija, biće važno pratiti kako će se ove politike razvijati i kako će uticati na svakodnevni život građana Ukrajine.
