Litijum je postao ključna sirovina u modernom svetu, tjerajući zemlje i kompanije da se bore za pristup ovom dragocjenom resursu. Dok je u Evropi nedostatak litijuma postao ozbiljan ekonomski problem, Srbija se nalazi u situaciji da može postati važan igrač u proizvodnji ovog metala. Projekt „Jadar“ koji bi se odnosio na otvaranje rudnika u okolini Loznice postao je tema velikog političkog i ekonomskog značaja u zemlji.
Litijum je kritična sirovina potrebna za proizvodnju pametnih telefona, računara, električnih bicikala i automobila, kao i za skladištenje energije od strane korisnika solarnih panela. Bez litijuma, „zelena tranzicija“ i smanjenje emisije štetnih gasova bi bili nemogući. Evropa se suočava s nedostatkom sopstvenog litijuma i prisiljena je uvoziti ovu sirovinu, što dovodi do gubitka konkurentnosti u auto-industriji.
U cilju smanjenja uvozne zavisnosti, evropske zemlje poput Portugala, Francuske, Češke, Nemačke, Finske i Austrije planiraju otvaranje rudnika litijuma na svojoj teritoriji. Srbija također može postati značajan igrač u proizvodnji litijuma, što se potvrđuje posjetom njemačkog kancelara Olafa Šolca Beogradu i potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju kada su kritične sirovine u pitanju.
Projekt „Jadar“ bi godišnje proizveo značajne količine litijum-karbonata, borane kiseline i natrijum-sulfata, postavljajući „Rio Tinto“ među vodeće proizvođače litijuma na svijetu. Otvaranje ovog rudnika u Srbiji bi donijelo najveću investiciju u istoriji zemlje, nova radna mjesta i povećanje bruto društvenog proizvoda. Ovo bi moglo imati pozitivan efekat na ekonomiju zemlje i podići je do visokog položaja među evropskim proizvođačima.
Međutim, postoje i protivnici otvaranja rudnika litijuma u Srbiji, koji tvrde da će to uništiti životnu sredinu i da će imati negativne ekološke posljedice. Kompanija „Rio Tinto“ tvrdi suprotno i ističe da je moguće otvoriti rudnik sa minimalnim negativnim uticajem na prirodu. Stručnjaci su angažovani da istraže ekološke posljedice projekta i tvrde da ispod najviših srpskih i evropskih ekoloških standarda neće ići.
Na kraju, odluka o otvaranju rudnika litijuma u Srbiji je politička i ekonomska odluka koja će imati dugoročne posljedice na zemlju i njenu ekonomiju. Važno je uzeti u obzir sve faktore i argumente prilikom donošenja odluke o ovom projektu kako bi se osiguralo da potencijalne koristi prevagnu nad eventualnim negativnim posljedicama po životnu sredinu i društvo u cjelini.
