Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 2025. za Međunarodnu godinu zadruga, a obeležavaće se pod sloganom „Zadruge grade bolji svet“. Ova odluka naglašava važnost kooperacije i saradnje u razvoju, umesto konkurencije. Ipak, u Srbiji se na ovaj oblik udruživanja i dalje gleda sa predrasudama.
Dragan Civrić, povratnik iz Beograda u svoje rodno selo Kusići, već 30 godina uspešno sarađuje u neformalnoj zadruzi sa svojim komšijama. Njegov primer pokazuje da selo može biti mesto velikih uspeha. Civrić se seća kako je nekada postojala samo jedna zadruga koja je otkupljivala krompir, dok sada, zahvaljujući formiranju više manjih zadruga, postoji konkurencija koja omogućava brži dolazak poljoprivrednih proizvođača do novca.
U Ivanjičkom kraju, gde su malina i krompir glavne kulture, udruživanje i otkup proizvoda su od suštinskog značaja. „Sada imamo više otkupljivača, što je dobro jer konkurencija smanjuje rokove plaćanja i omogućava bolji kvalitet života poljoprivrednicima“, ističe Civrić.
Na sličan način, Dragan Arsović, koji se vratio u rodni kraj, kaže da je izabrao delatnost koja je bila najpotrebnija njegovim komšijama. Organizuje sastanke sa proizvođačima kako bi se dogovorili o snabdevanju đubrivom i drugim potrebnim materijalima. „Dogovor kuću gradi“, dodaje Arsović, naglašavajući važnost saradnje.
Boro Vidaković, takođe zadrugar, potvrđuje da međusobna saradnja čini ključ uspeha. „Kad god nešto zatreba, uvek mogu da se oslonim na druge“, kaže on. Njegov kolega, Srećko Aleksić, dodaje da poljoprivrednici ne mogu bez međusobne saradnje. „Odnos u otkupu i saradnji je najbitniji za nas“, ističe Aleksić, naglašavajući važnost lokalne benzinske pumpe koja im je od suštinske važnosti za snabdevanje gorivom.
Iako udruživanje i saradnja donose brojne prednosti, u prethodnim decenijama mnogi su se okretali samo sebi, dok je saradnja bila zapostavljena. Međutim, u poslednje vreme se situacija menja, što se može primetiti u sve većem broju zadruga u Srbiji.
Ova promena u svesti o važnosti zadruga može doprineti jačanju zajednica i unapređenju životnog standarda u ruralnim područjima. U Srbiji, gde poljoprivreda igra ključnu ulogu u ekonomiji, udruživanje može biti rešenje za brojne izazove sa kojima se suočavaju poljoprivredni proizvođači.
Uprkos predrasudama i skepticizmu, trend udruživanja među poljoprivrednicima pruža nadu za budućnost. Sa sve većim brojem zadruga koje se formiraju, moguće je da će se promene nastaviti i da će saradnja postati norma, a ne izuzetak. U tom pravcu, međunarodna godina zadruga može biti dodatni podsticaj za razvoj i jačanje ovih zajednica.
U svetlu ovih dešavanja, Srbija se suočava sa izazovom da prevaziđe predrasude i omogući poljoprivrednicima da iskoriste prednosti udruživanja. Samo kroz saradnju i zajednički rad mogu se postići značajni rezultati koji će doprineti boljem životu u ruralnim sredinama. U tom smislu, budućnost zadruga u Srbiji izgleda obećavajuće, uz nadu da će se nastaviti sa jačanjem međusobne saradnje i podrške među poljoprivrednicima.