Zabrana burke i prisilnih brakova

Dragoljub Gajić avatar

Predlog zakona koji je predstavila konzervativna stranka „Braća Italije“, na čelu sa premijerkom Đorđom Meloni, izazvao je brojne reakcije u Italiji. Ovaj zakon predviđa uvođenje zabrane nošenja burke ili nikaba na javnim mestima, kao i regulaciju prisilnih brakova među muslimanima. Cilj ovog akta, kako ističu njegovi predlagači, jeste borba protiv islamskog separatizma i sprečavanje nastanka „kontra-društava“ u Italiji, gde bi zakoni zemlje mogli biti potisnuti i zamenjeni šerijatskim zakonima.

Predloženi zakon obuhvata i finansiranje džamija, a kazne za prekršaje vezane za nošenje burke ili nikaba kreću se od 300 do 3.000 evra. Ova zabrana se odnosi na javne prostore kao što su obrazovne ustanove, univerziteti, trgovine i kancelarije. Član 5 predloženog akta jasno naglašava: „Zabranjeno je nošenje odeće koja pokriva lice, kao i bilo koji drugi predmet koji otežava prepoznavanje osobe u javnim mestima i prostorima otvorenim za javnost.“

Sara Kelani, poslanica stranke „Braća Italije“, istakla je da ovaj zakon ne predstavlja samo zabranu burke, već i napor da se spreči formiranje paralelnih društava u Italiji, gde se ne poštuju domaći zakoni. „Nažalost, svedoci smo brojnih fenomena ove vrste i u Italiji, i upravo u tim kontra-društvima cveta islamski fundamentalizam,“ dodala je ona.

Osim zabrane burke, predloženi zakon se bavi i pitanjem prisilnih brakova, koji su, prema rečima zamenika ministra pravde Andrea Delmastro, „još jedan ozbiljan problem“. Delmastro je naglasio da se u Italiji moraju primenjivati zakoni koji se zasnivaju na zapadnim vrednostima. On je aludirao na tragičan slučaj Saman Abas, osamnaestogodišnje Pakistanke koja je ubijena od strane svojih roditelja jer je odbila da ide u Pakistan i pristane na ugovoreni brak. Njeno telo pronađeno je u novembru 2022. godine u napuštenoj seoskoj kući u blizini mesta gde je njen otac radio.

Ovaj predlog zakona dolazi u trenutku kada se Italija suočava sa rastućim izazovima po pitanju integracije imigranata, posebno onih iz muslimanskih zemalja. Zakonodavci smatraju da je bitno da se osigura poštovanje italijanskih zakona i vrednosti, kako bi se sprečila dalja fragmentacija društva. Kritičari zakona, međutim, upozoravaju da bi ovakva regulativa mogla da pogorša odnose između različitih zajednica u Italiji i da izazove dodatne tenzije.

Zabrana nošenja burke ili nikaba na javnim mestima već je bila tema rasprava u više evropskih zemalja, a Italija nije izuzetak. U nekim slučajevima, slične mere već su uvedene u Francuskoj i Belgiji, gde su vlasti takođe pokušavale da regulišu nošenje vjerskih simbola na javnim mestima. Ove odluke su često izazvale oštre debate i polemike o slobodi verskog izražavanja i ljudskim pravima.

Predloženi zakon „Braće Italije“ naišao je na različite reakcije u društvu. Dok ga neki vide kao neophodan korak ka očuvanju sekularne države i zaštiti zapadnih vrednosti, drugi ga posmatraju kao diskriminatorni i potencijalno opasan za socijalnu koheziju u zemlji. Vreme će pokazati kakve će posledice imati ovaj zakon na društvo i međusobne odnose među različitim zajednicama u Italiji.

Ova inicijativa takođe može uticati na političku dinamiku u zemlji, s obzirom na to da se izbori bliže i da će mnoge stranke morati da zauzmu stav prema ovom kontroverznom pitanju. U svakom slučaju, predloženi zakon „Braće Italije“ postavlja važna pitanja o identitetu, integraciji i pravima manjina u modernoj Italiji.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga