Obično se kaže da pola Srbije slavi Svetog Nikolu, dok druga polovina ide na slavu, a kada stignu na trpezu, velika je verovatnoća da će ih dočekati riba iz Sečnja. Uoči ovog praznika, ribnjaci širom Srbije su dobro snabdeveni rečnom ribom, a posebno je istaknut Ribnjak „Sutjeska“ iz Sutjeske kod Sečnja, gde je u punom jeku izlov rečnog šarana, tolstolobika, amura, soma i smuđa.
Ribnjak „Sutjeska“ plasira čak 80% svoje proizvodnje na domaće tržište, a u ovoj sezoni imaju 600 tona ribe, pri čemu je najviše šarana, koji je omiljen među potrošačima. Cena kilograma šarana u ribarnicama i velikim trgovačkim lancima kreće se od 450 do 500 dinara, dok se u ribnjaku može kupiti po ceni od 390 do 400 dinara. Direktor Ribnjaka, Vidak Milošević, izjavio je za „Dnevnik“ da će ribe biti dovoljno do proleća i Đurđevdana, te da cena ribe neće rasti ni nakon Svetog Nikole, kada se najviše prodaje.
Milošević je istakao da domaći ribnjaci imaju konkurenciju iz inostranstva, pre svega iz Hrvatske i Mađarske, gde je cena ribe niža zbog državnih podsticaja. Zbog toga, cena ribe u Srbiji ostaje stabilna već nekoliko godina, a razlika između proizvodne cene i cene u ribarnicama nije značajna. „U ishrani stanovništva riba nije zastupljena dovoljno, pa se kupuje samo nekoliko puta godišnje,“ naglasio je Milošević.
Ova proizvodna godina ocenjena je kao iznad očekivanja, s obzirom na količinu ribe koja je dostupna. Ipak, postoji zabrinutost da će deo ribe ostati neprodat, kao što se dogodilo prethodne godine kada su morali da vrate 80 tona ribe i dohranjuju je, što predstavlja dodatne troškove za ribnjake.
Ribnjak „Sutjeska“ je jedan od četiri veštačka mrestilišta u Srbiji, prostire se na 700 hektara i ima više od 50 bazena različitih veličina. Zaposleno je 25 radnika, a ribnjak takođe proizvodi svoju hranu za ribu, što omogućava zatvoren proces proizvodnje. U okviru ribnjaka nalazi se i Zemljoradnička zadruga sa 500 hektara obradivih oranica.
Direktor Milošević naglašava potrebu za podsticajem domaćem ribarstvu i smanjenjem uvoza ribe. Srbija je prepoznata kao uvoznik, dok bi trebalo da bude izvoznik. „Ukoliko bi država dala 35 dinara po kilogramu prodate ribe, to bi nam mnogo pomoglo,“ dodao je Milošević, ističući da podsticaji nisu isplaćivani već tri godine.
Osim ekonomskih izazova, ribnjaci se suočavaju i s problemima vezanim za predatore poput kormorana, koji su zaštićeni. Oko 3.000 kormorana dnevno nadleće ribnjake, što predstavlja ozbiljnu pretnju za riblji fond, jer jedu svaku ribu i mlađ. Ribnjaci imaju dozvolu da odstreljuju samo 50 do 60 kormorana, što je nedovoljno da se zaštiti njihov proizvod.
U svetlu ovih izazova, ribnjaci poput „Sutjeske“ rade na održavanju stabilnosti i kvaliteta svojih proizvoda, dok se nadaju da će doći do promena u politici podrške domaćem ribarstvu. Na kraju, Milošević se nada da će se situacija poboljšati, kako bi domaći ribnjaci mogli da se takmiče sa uvoznim proizvodima i obezbede stabilan prihod za lokalne zajednice.
