Voćari tvrde da ni cena od 10 evra za kilogram maline ne može da pokrije štetu

Dragoljub Gajić avatar

Sezona berbe malina u Srbiji donela je rekordno nisku proizvodnju zbog suše koja je pogodila mnoge voćare. Iako su osiguravajuće kuće ponudile cenu od 290 dinara po kilogramu, cena se popela na 400 dinara, ali mnogi proizvođači smatraju da ni cena od 10 evra po kilogramu ne bi mogla pokriti štetu koju su pretrpeli. U ovom trenutku, klimatske promene predstavljaju veliki izazov za srpske voćare, što je posebno izraženo u sezoni koja će ostati zapamćena po najkraćem vremenskom periodu berbe i najnižem prinosu.

Mnogi voćari sa juga i zapada Srbije, uprkos suši i tropskim vrućinama, dolaze da beru maline. „Mora da se radi. Došli smo da radimo, mora da izdržimo“, izjavila je Jagoda Ajdarević iz Vranja. I pored korišćenja sistema za navodnjavanje, prinosi u malinjacima, poput onih koje vodi Lazar Todorović iz Divljake, ostaju nisko. On ističe da se teško nalaze sertifikovane sadnice vilameta, što dodatno otežava situaciju.

Stručnjaci upozoravaju da će ova sezona ostati zapamćena po rekordno niskim prinosima i vrlo kratkom vremenskom periodu berbe. Voćari okupljeni u udruženju „Vilamet“ smatraju da je neophodno proglasiti elementarnu nepogodu i očekuju od ministarstva poljoprivrede mere za spas proizvodnje. Mile Radojičić iz tog udruženja podseća da u junu na njihovoj teritoriji nije pala ni kap kiše, a predstojeći meseci jula i avgusta donose i više temperature.

Kako bi spasili svoje zasade, mnogi voćari se oslanjaju na navodnjavanje iz pritoka Rzava, koja se, uprkos suši, još uvek koristi za snabdevanje potrošača vodom za piće. Direktor JP za vodosnabdevanje „Rzav“, Zoran Barać, naglašava da vodovodni sistemi nisu projektovani za navodnjavanje poljoprivrednih površina, što dodatno komplikuje situaciju. Apeluje se na komunalna preduzeća da spreče nenamensku potrošnju.

Voćari ističu da je šteta od sušenja malinjaka tolika da ni cena od 10 evra po kilogramu ne bi mogla da je sanira. Iz fabrike vode u Arilju naglašavaju da je najvažnije obezbediti vodu za piće, a svi su saglasni da je zbog klimatskih promena potrebna nova strategija koja bi omogućila prilagođavanje i zaštitu poljoprivredne proizvodnje.

U svetlu aktuelne situacije, voćari se bore sa nepredvidivim klimatskim uslovima, a budućnost srpskog malinarstva zavisi od hitnih mera i prilagođavanja novim izazovima koje donosi klima.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga
Najnoviji Članci