Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik odgovorio je oštro na izjavu šefa hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, odbacujući tvrdnju da je „neprihvatljivo i neutemeljeno“ staviti Hrvatsku u istu kategoriju kao agresora u Bosni i Hercegovini. Dodik je istaknuo da je Hrvatska bila agresor u BiH, a ne Srbija. Knjiga „Srbija i Hrvatska u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini – Agresori za veliku Srbiju i veliku Hrvatsku“ je predstavljena u Sarajevu, a izdao ju je bošnjački „Udruženje žrtava genocida“.
Hrvatski ministar vanjskih poslova komentirao je knjigu, izražavajući nezadovoljstvo što se „iskrivljuju činjenice i istorijska istina“. Dodik je podsjetio da je Hrvatska aktivno sudjelovala u građanskom ratu u BiH, što je potvrđeno i sudskim presudama. Govoreći o nedavnom glasanju za rezoluciju o Srebrenici u UN-u, Dodik smatra da bi Hrvatska željela zaboraviti svoje sponzorstvo, ali zbog sudskih presuda to nije moguće.
Dodik je naglasio da je NDH počinila genocid nad srpskim narodom te da bi Hrvatska trebala šutjeti. Optužio je Hrvate za kolektivnu krivicu za ustaške zločine, ističući da se malo njih od toga distanciralo. Dodik je jasno iznio svoje stavove o ulozi Hrvatske u ratu u BiH i naglasio važnost poštivanja historijske istine.
Ovo su samo neki od argumenata koje je Dodik iznio u odgovoru na Grlić Radmana, naglašavajući važnost ispravne interpretacije povijesnih događaja. Rasprava između hrvatskih i srpskih političara pokazuje osjetljivost pitanja prošlosti te važnost razumijevanja različitih perspektiva. Obje strane imaju svoje argumente i stajališta koja zagovaraju, no važno je da se ova pitanja razmatraju s poštovanjem prema žrtvama i osjetljivosti prema povijesnim događajima.
U zaključku, rasprava između Milorada Dodika i Gordana Grlić Radmana pokazuje duboke podjele i neslaganja oko tumačenja povijesnih događaja u regiji. Važno je da se ova pitanja raspravljaju s poštovanjem prema svim stranama u sukobu te da se vodi dijalog kako bi se izbjegle daljnje podjele i sukobi. Ostaje vidjeti hoće li ovi političari uspjeti pronaći zajednički jezik i iznijeti argumente koji će doprinijeti boljem razumijevanju prošlosti i izgradnji mira u regiji.
