U srcu Srbije kao u Mediteranu: U selu kod Loznice limun rodio više nego trešnja

Dragoljub Gajić avatar

Dvorište porodice Aleksić u selu Jelav kod Loznice postalo je pravi mali Mediteran, gde egzotično voće poput limuna i japanske jabuke donosi veće prinose od tradicionalnog voća poput šljive i trešnje. Janko Aleksić, vlasnik ovog neobičnog vrta, ističe da su ove godine njihove tropske sorte voća dale rekordne prinose, što je u potpunom skladu sa klimatskim uslovima koji su postali sve povoljniji za ovakvu vrstu uzgoja.

Janko se odlučio da uzgaja limun umesto klasičnih voćki, a njegovo dvorište je postalo poznato po tome što u njemu raste drvo Sibirskog limuna poreklom iz Kine. Ovaj limun, prema njegovim rečima, ima drugačiji ukus i nutritivne vrednosti u poređenju sa limunima koji se mogu naći u prodavnicama. Janko planira da isproba razne načine pripreme ovog voća, uključujući pravljenje soka i džema, kao i dehidrataciju limuna za upotrebu u kulinarstvu.

Osim limuna, u dvorištu se nalaze i druge egzotične biljke, poput smokava i drenova, koji simbolizuju zdravlje. Janko ističe da su tradicionalne voćke poput šljive i trešnje deo njegove kulture i tradicije, ali veruje da će se sve više ljudi okretati sadnji mediteranskih biljaka. Njegova ljubav prema biljnom svetu nije samo hobi, već je i način da izrazi svoju kreativnost i povezanost sa prirodom.

S obzirom na to da je dvorište porodice Aleksić dobilo priznanje za najlepše dvorište u Loznici, sve više prolaznika i zainteresovanih posetilaca dolazi da vide ovaj tropski raj. Mnogi od njih s nevericom posmatraju stablo limuna koje donosi više plodova nego i jedna trešnja u selu. Janko je otvoren za deljenje svojih znanja i iskustava, pa su neki posetioci već tražili savete o uzgoju ovih biljaka.

U svetlu klimatskih promena i sve većeg interesovanja za organske i egzotične vrste voća, Janko Aleksić predstavlja primer kako se može uspešno kombinovati tradicija i inovacija. Njegov cilj nije samo da uzgaja voće, već i da inspiriše druge da se okrenu zdravijem načinu ishrane i ekološkom uzgoju. U svetu gde globalizacija često dovodi do gubitka tradicije, Aleksićeva priča je podsećanje na vrednost lokalnih resursa i mogućnost da se razvijaju novi modeli poljoprivrede.

Aleksićev entuzijazam za uzgoj egzotičnog voća i njegovo posvećenje očuvanju tradicije čine ga uzorom u zajednici. Njegova ideja o proširenju sadnje mediteranskih biljaka može doprineti ne samo raznolikosti prehrane, već i očuvanju biodiverziteta. U vreme kada se sve više priča o održivosti i ekološkim pitanjima, Janko pokazuje da je moguće spojiti ljubav prema prirodi sa praktičnim rešenjima za savremene izazove.

Kako se trendovi u ishrani menjaju, a potražnja za zdravim i prirodnim proizvodima raste, dvorište porodice Aleksić može biti inspiracija za sve one koji žele da se vrate prirodi i pronađu svoje mesto u svetu poljoprivrede. Njihov mali Mediteran u srcu Srbije postaje simbol nade i mogućnosti, podstičući ljude da razmišljaju o budućnosti poljoprivrede i važnosti očuvanja tradicije.

Kroz zajednički trud i posvećenost, Janko Aleksić i njegova porodica ne samo da uzgajaju voće, već i grade zajednicu koja ceni prirodu i zdrav način života. Njihov primer može biti podstrek za mnoge druge da se uključe u slične projekte i doprinesu razvoju održive poljoprivrede u Srbiji.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga
Najnoviji Članci