BEOGRAD – Koordinator transplantacije Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, Saša Knežević, obavestio je javnost o značajnom porastu broja donora u Srbiji tokom prvih deset meseci tekuće godine. Prema njegovim rečima, do sada je registrovano 19 donora, što je više od dvostruko veći broj u odnosu na celu prethodnu godinu kada je registrovano samo devet donora. Ovaj trend ukazuje na poboljšanje svesti građana o važnosti doniranja organa i potencijalno spašavanje mnogih života.
Knežević je izrazio zahvalnost svim građanima Srbije, naglašavajući da je ova godina značajno bolja za transplantaciju. „Želim da zahvalim svim građanima Srbije na mnogo boljoj godini za transplantaciju, više nego dupli broj donora je za prvih 10 meseci ove godine. Za celu prethodnu godinu smo imali svega 9 donora, a sada, imamo 19 donora i više nego duplo veći broj transplantacija i više nego duplo veći broj spašenih života“, izjavio je Knežević za Tanjug.
Ovaj pozitivan pomak u oblasti transplantacije dolazi u vreme kada se u Srbiji sve više govori o važnosti doniranja organa. Naime, transplantacija je često jedina opcija za pacijente sa teškim oboljenjima koje zahteva transplantaciju organa. U tom kontekstu, povećanje broja donora može direktno uticati na kvalitet života i preživljavanje mnogih ljudi.
Kada je reč o donorskim karticama, Knežević je istakao da su one, iako promotivne, bez obavezujuće snage za one koji ih potpišu. To znači da građani koji se odluče za doniranje organa putem kartice ne mogu biti prinuđeni da to učine, ukoliko se predomisle. Ovaj aspekt je važan za razumevanje legalnog okvira u kojem se odvijaju donacije organa u Srbiji.
Uprkos napretku, Knežević je naglasio da je potrebno još mnogo raditi na podizanju svesti među građanima o važnosti donacije organa. On je pozvao sve da razmisle o tome kako bi njihova odluka mogla pomoći drugima u potrebi. U nekim zemljama, donacija organa je postala uobičajena praksa, dok u Srbiji još uvek postoji prostor za napredak.
Povećanje broja donora može se pripisati i boljoj organizaciji i komunikaciji među zdravstvenim institucijama, kao i povećanom obrazovanju i informisanju javnosti o važnosti i procesu donacije organa. Zdravstveni radnici i organizacije civilnog društva rade na kampanjama koje imaju za cilj da osnaže građane da doniraju organe, ističući kako to može spasiti živote.
U Srbiji, kao i u mnogim drugim zemljama, izazov ostaje i dalje na nivou infrastrukture i procedura koje prate proces transplantacije. Potrebno je obezbediti adekvatne resurse, kao i osigurati da svi zdravstveni radnici budu obučeni za rad sa donorima i transplantacijama. Knežević je napomenuo da je važno da se nastavi sa edukacijom kako medicinskog osoblja, tako i građana.
S obzirom na trenutne trendove i napore koje ulažu zdravstvene institucije, budućnost transplantacija u Srbiji izgleda optimistično. Sa rastućim brojem donora, postoji nada da će se povećati i broj uspešnih transplantacija što će doprineti poboljšanju zdravlja i kvaliteta života pacijenata širom zemlje.
Uloga medija i javnosti u ovom procesu je ključna, jer informisanje i edukacija mogu značajno uticati na odluke ljudi o donaciji organa. Knežević je pozvao sve da budu aktivni učesnici u ovoj važnoj temi i da razmišljaju o mogućnostima koje donacija organa može pružiti onima koji se bore sa teškim zdravstvenim stanjima.
