U poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini ostvaren je deficit od 1,86 milijardi KM u spoljnotrgovinskoj razmjeni u prvih šest mjeseci, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH u istom periodu iznosio je 550 miliona KM, što je povećanje od 7,7% u odnosu na prošlu godinu, dok je uvoz iznosio 2,4 milijarde KM, što je povećanje od 9,5%.
Pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu je bila 22,8%, sa padom od 0,4% u odnosu na isti period prethodne godine. Najviše poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH se izvozi u zemlje članice EU, kao što su Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Italija i Austrija. Kada su u pitanju zemlje EU, najviše se uvozilo iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Mađarske i Njemačke.
Među zemljama CEFTA, najveći izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH je zabilježen u Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Najviše se uvozilo iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore. Turska je najznačajniji spoljnotrgovinski partner izvan EU, sa kojom BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini. U analiziranom periodu, BiH je uvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Turske u vrijednosti od 88,7 miliona KM, dok je izvoz u Tursku iznosio 35,2 miliona KM.
Globalna ekonomska kretanja, visoka inflacija i poremećaji na tržištu energenata i hrane su obilježili dinamiku spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u posljednje tri godine. Ti poremećaji su imali snažan uticaj na poljoprivredni sektor i tržište hrane u BiH, jer je domaće tržište u velikoj mjeri zavisno od tržišta ostatka svijeta, posebno susjednih zemalja i EU.
Spoljnotrgovinska komora BiH zaključuje da su globalni poremećaji na tržištu imali dubok uticaj na poljoprivredni sektor i tržište hrane, te njihove lance snabdijevanja u cijelom svijetu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. To pokazuje da je neophodno pažljivo pratiti spoljnu trgovinu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i prilagođavati se promjenama na globalnom tržištu.
Ukupno gledano, poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH se suočava sa izazovima u spoljnoj trgovini, ali postoje i mogućnosti za poboljšanje saradnje sa zemljama EU, CEFTA i ostalim partnerima. Važno je uspostaviti stabilne i dugoročne trgovinske odnose kako bi se smanjio deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni i podstakao rast poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini.
