Administracija Donalda Trampa trenutno vodi pregovore o preuzimanju udela od oko 10 odsto u kompaniji Intel, jednoj od vodećih svetskih kompanija za proizvodnju čipova koja se suočava sa ozbiljnim problemima. Ove informacije su potvrdili zvaničnici Bele kuće kao i drugi izvori bliski situaciji. Ovaj potez bi mogao da dovede do toga da američka vlada postane najveći akcionar u kompaniji, što bi im omogućilo značajniji uvid i kontrolu nad strategijom i operacijama Intela.
Prema izvorima, savezna vlada razmatra mogućnost ulaganja u Intel kroz pretvaranje nekih ili svih grantova koje je kompanija primila u kapital. Ovo bi se realizovalo na osnovu američkog Zakona o čipovima i nauci, koji je usvojen sa ciljem podsticanja proizvodnje poluprovodnika u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj zakon je deo šire strategije američke vlade da ojača domaću proizvodnju čipova i smanji zavisnost od inostranih dobavljača, posebno u svetlu trenutne globalne krize snabdevanja.
Intel se suočava sa brojnim izazovima u poslednjih nekoliko godina, uključujući konkurenciju iz Azije, posebno od kompanija kao što su AMD i TSMC, koje su postale dominantne u industriji čipova. Pored toga, Intel je imao problema sa proizvodnim procesima, što je rezultiralo kašnjenjima u isporukama novih čipova. Ovi problemi su doveli do smanjenja tržišnog udelа i pada akcija kompanije, što je dodatno otežalo njen položaj na tržištu.
Ulaganje američke vlade u Intel moglo bi da pomogne kompaniji da se stabilizuje i vrati na pravi put. Iako bi ovakav potez mogao biti od koristi za Intel, postavlja se pitanje kako bi to moglo uticati na tržište čipova kao celinu. Neki analitičari smatraju da bi to moglo izazvati reakcije drugih proizvođača i potencijalno dovesti do povećanja napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja koje se bave proizvodnjom čipova.
U kontekstu globalne konkurencije, američka vlada se sve više fokusira na strateška ulaganja u ključne sektore kao što su tehnologija i zdravstvo. U okviru ovog pristupa, ulaganje u Intel može biti viđeno kao način da se osigura tehnološka nezavisnost Sjedinjenih Američkih Država i unapredi domaća ekonomija. Takođe, ovaj potez bi mogao stvoriti nova radna mesta i ojačati istraživačke i inovacione kapacitete u zemlji.
Sa druge strane, takva intervencija vlade u privatni sektor može izazvati zabrinutost među investitorima i analitičarima o budućem razvoju kompanije. Pitanje je kako će se upravljati konfliktom interesa i kako će se obezbediti da vlada ne ometa poslovne odluke kompanije. Takođe, postoji i rizik od stvaranja prevelike zavisnosti Intela od vlade, što bi moglo uticati na njegovu sposobnost da se takmiči na globalnom tržištu.
U svakom slučaju, američka vlada se suočava sa teškim odlukama u vezi sa budućnošću Intela i šire industrije čipova. Kako se situacija bude razvijala, važno je pratiti kako će ovaj potencijalni investicioni potez uticati na sam Intel, kao i na širu industriju i ekonomiju Sjedinjenih Američkih Država. Pratimo kako će se pregovori odvijati i kakve će konkretne posledice imati po tržište čipova i tehnološki sektor u celini.
Očekuje se da će naredni meseci doneti više informacija o ovom potencijalnom ulaganju i kako će se ono odraziti na budućnost Intela i njegovu poziciju na globalnom tržištu. Ova situacija je značajna ne samo za Intel, već i za celu industriju, a pažnja će biti usmerena na to kako će se razvoj događaja odvijati.
