Tokom NATO bombardovanja 1999. na kraljevački kraj bačeno oko 600 projektila

Dragoljub Gajić avatar

Tokom 78 dana bombardovanja koje je 1999. godine izvela NATO alijansa, područje Kraljeva našlo se na meti aviona i krstarećih raketa čak 54 dana. Ova vojna operacija rezultirala je sa 172 vazdušna napada, pri čemu je povređeno 37 civila, dok je ukupno uništeno ili oštećeno 1.750 vojnih i civilnih objekata. Prema procenama, na kraljevački kraj bačeno je oko 600 različitih eksplozivnih projektila, što je dovelo do značajnih razaranja.

Najčešće mete bombardovanja bile su vojne instalacije, kao što je vojni aerodrom u Lađevcima, gde je prva bomba bačena 24. marta 1999. godine. Osim toga, gađane su kasarna u Jarčujaku, kao i vojni i civilni objekti u blizini, uključujući Bogutovac, Vitanovac, Ratinu, Mrsać i Cvetke. Ove mete su bile od strateškog značaja za tadašnje vojne operacije, ali su snage NATO-a, nažalost, često pogađale i civilne ciljeve, što je rezultiralo velikim stradanjima i materijalnim štetama.

U čitavom Raškom okrugu, prema podacima, oko 2.500 kuća je oštećeno ili srušeno, kao i 1.200 stanova. Pored toga, uništeno je 12 škola, sedam zdravstvenih stanica i dva dečja vrtića. Teške posledice zadesile su i infrastrukturu, s obzirom na to da je 20 drumskih i železničkih mostova teško stradalo, uglavnom duž Ibarske klisure.

Za vreme sukoba na Kosovu i Metohiji, više od 5.000 boraca iz tadašnje opštine Kraljevo učestvovalo je u odbrani otadžbine protiv terorista koje su podržavale NATO snage i razni plaćenici. Nažalost, 77 boraca nije se vratilo kući, dok je više od stotinu njih ranjeno. Ovi događaji ostavili su dubok trag na lokalnu zajednicu, a sećanje na njihovu hrabrost i žrtvu postalo je važan deo kolektivnog identiteta.

Vojislav Vukašinović, jedan od boraca koji su učestvovali u operacijama na KiM, ističe značaj sećanja na poginule i ranjene. „Moramo da pamtimo njihovu hrabrost i žrtvu, kao i da naučimo potomke da ponosno čuvaju sećanje na sve one koji su dali doprinos odbrani svoje države i naroda“, poručuje Vukašinović, koji je bio deo žestokih okršaja kod karaule Košare na Prokletijama.

Svake godine, na godišnjicu početka NATO agresije, 24. marta, građani Kraljeva obeležavaju Dan sećanja na branioce otadžbine. Ovaj dan obeležavaju parastosima, paljenjem sveća, polaganjem venaca i cveća pored spomen obeležja, odajući poštovanje svima onima koji su poginuli u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 1999. godine. „To je najmanje što možemo učiniti“, kažu Kraljevčani, ističući važnost sećanja na žrtve.

Ove tradicije se prenose s generacije na generaciju, a svake godine odzvanjaju sjećanja na hrabrost boraca i žrtve koje su podneli u ime svoje zemlje. Pomirenje i izgradnja budućnosti u potpunosti zavise od toga koliko smo sposobni da se suočimo sa prošlošću i da cenimo žrtve koje su dati za slobodu i mir.

Danas, Kraljevo nije samo simbol otpora, već i mesto gde se sećanje na prošlost čuva kroz različite manifestacije, edukativne programe i javne diskusije. Kao grad koji je pretrpeo značajna razaranja, Kraljevo predstavlja svedočanstvo o snazi ljudskog duha i potrebi za očuvanjem mira u regionu. U tom smislu, lokalna zajednica nastavlja da se bori za bolju budućnost, uz poštovanje prema onima koji su se borili za nju.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga
Najnoviji Članci