Sa lepim vremenom i porastom temperature, raste i broj posjetitelja u beogradskoj Botaničkoj bašti „Jevremovac“, ali zaposlenici također ukazuju na činjenicu da raste i broj krađe bilja i cvijeća. Tomica Mišljenović, docent na Biološkom fakultetu u Beogradu i savjetnik upravitelja u Botaničkoj bašti, za Euronews Srbija navodi da posjetitelji često nisu svjesni što kradu, već im je namjera prvenstveno odnijeti nešto od tamo.
„Ono što je primijećeno je da su najčešće cilj sitne biljke koje stanu u džep. Unatoč tome što je staklenik uglavnom pod video nadzorom i stalnom kontrolom naših stručnjaka i osiguranja, nije uvijek lako primijetiti svaki pokušaj krađe“, kaže Mišljenović.
Napominje da su razlozi građana za krađu biljaka raznovrsni, ali da se ističe izgovor jedne bake koja je navela da je pelcer ukrala kako bi joj se biljka „primila“.
„Ima dosta različitih situacija s kojima smo se susreli. Vrlo često ljudi jednostavno žele imati pelcer. Nekima je povod narodno vjerovanje. To smo primijetili posebno kod nekih starijih žena. Jedna baka nam je čak otvoreno rekla da je upravo zbog toga ukrala pelcer. Kako nam je kroz smijeh navela: ‘Pelcer se ne prima dok se ne ukrade’. Međutim, Botanička bašta nije mjesto gdje se kradu pelceri“, ističe on.
Mišljenović također navodi da postoje kolekcionari koji informativno posjećuju Botaničku baštu kako bi ukrali određenu biljku koju žele posjedovati.
„Nismo iznenađeni time što je posjet građana ovakvom institucijom zanimljiv, ali istovremeno trebaju biti svjesni činjenice da su to zakonom zaštićena područja“, dodaje on.
U Botaničkoj bašti naglašava se da je zaštićeno područje u kojem se nalaze različite biljne vrste, a neke od njih su ugrožene i teže dostupne.
Na pitanje o mogućim zakonskim posljedicama, Mišljenović ističe da zaposlenici ne žele posegnuti za takvim mjerama, ali da to ne znači da ih nema i da ih u budućnosti neće koristiti.
„Naši čuvari imaju status službenih lica i polažu ispit u Ministarstvu zaštite okoliša. Imaju mogućnost legitimizacije posjetitelja i pregled sadržaja torbi ako posumnjaju na takvo nešto, a prema Zakonu o zaštiti prirode, kazne se kreću od pet do 150 tisuća dinara za prekršaje u zaštićenim područjima poput Botaničke bašte“, rekao je.
Građani se pozivaju da se informiraju na ulazu u baštu i raspitaju da li neku biljku mogu kupiti. Mišljenović ističe da, neovisno o namjeri krađe, građani pokazuju interes za posjetom bašti te da su postali zanimljivi i školama.
„Sada je povećan broj posjeta zbog ekskurzija, što je dobro. Dnevno prođe i do 400 učenika koji se educiraju s našim stručnjacima. Također smo obogatili biljni fond, imamo nekoliko reprezentativnih primjeraka među kojima je jedna Plava Juka i jedan čileanski bor, a nedavno je završena sadnja na parceli 11, gdje je posađeno preko 150 stabala i grmovlja s područja Srbije“, zaključuje Mišljenović.
