U jednoj klanici u Aleksandrovcu otkriveno je gotovo 700 kilograma govedine bez ikakve dokumentacije, dok je u neregistrovanom objektu u Trnavi kod Čačka pronađeno 14,5 tona svežeg mesa i proizvoda od mesa koji su bili u prometu suprotno zakonskim propisima. Ova mesa su uništena, a objekti zatvoreni. Ovakvi slučajevi postavljaju pitanje koliko su potrošači zaštićeni i šta bi trebalo da znaju o bezbednosti hrane. O ovim temama razgovarano je u emisiji „Hajde da razgovaramo“.
Ljiljana Ivanjac iz Uprave za veterinu naglašava da je od početka maja veterinarska inspekcija povećala nadzor ne samo nad prometom hrane, već i nad njenom proizvodnjom i skladištenjem širom zemlje. „Cilj ove akcije je da se kontroliše prometovanje hrane unutar tržišta, ali i da se otkriju ilegalno uvezene namirnice. U našem susedstvu postoji ozbiljna opasnost od bolesti kao što je slinavka i šap, koja može izazvati velike ekonomske gubitke u stočarstvu. Naša akcija ima za cilj sprečavanje ilegalnog prometa, a tokom nadzora otkriveni su i ovi slučajevi. Uz pomoć građana, koji su prijavili postojanje ilegalnih objekata, uspeli smo da pronađemo 14,5 tona mesa i proizvoda u objektu koji nije imao potrebne dozvole“, rekla je Ivanjac.
Što se tiče drugog objekta, on je registrovan, ali su životinje koje su došle na klanje bile bez dokaza o poreklu i zdravstvenom statusu. Ivanjac upozorava potrošače da meso kupuju samo u registrovanim objektima koji se bave trgovinom hranom, a ne od neproverenih prodavaca. „Kupovina na improvizovanim tezgama ili od prodavaca na ulici nosi rizik. Ako trgovac nije registrovan, to može značiti da ne ispunjava zakonske uslove, a niže cene mogu ukazivati na sumnju u kvalitet i poreklo mesa“, naglašava ona.
Ivanjac savetuje potrošačima da obrate pažnju na cene mesa. „Ako su cene drastično niže od standardnih, to može ukazivati na problem. Takođe, važno je obratiti pažnju na boju i miris mesa. Ako primetite promene, to može značiti da je meso pokvareno. Takođe, proverite da li proizvod ima deklaraciju, jer bez nje ne možete znati rok trajanja ili sastav mesa“, dodaje ona.
U slučaju sumnje u kvalitet mesa, građani su pozvani da obaveštavaju inspekciju, koja će zatim izaći na teren. U pomenutim slučajevima meso je proglašeno nebezbednim, a inspekcija uzima podatke o daljoj distribuciji. Uzorci nebezbednog mesa se ne uzimaju, već se ono odmah uništava. „Kada se pronađe nebezbedno meso, obaveštavamo kolege iz drugih regiona, kako bismo osigurali da se sve pronađene količine unište“, objašnjava Ivanjac.
Ona naglašava da su proizvođači i trgovci odgovorni za svoje delovanje. „Svaki subjekat koji se bavi proizvodnjom i prometom mesa mora biti upoznat sa svim zakonskim obavezama. Odgovornost leži na njima, a inspekcija je tu da nadgleda i obezbedi zdravu i bezbednu hranu za potrošače“, zaključuje Ivanjac.
Nesavesni proizvođači i prodavci suočavaju se sa strogim kaznama, a potrošači se ohrabruju da budu oprezni prilikom kupovine mesa. Važno je da se svi zajedno angažujemo u borbi protiv nelegalnog prometa i očuvanju zdravlja i bezbednosti potrošača. U video materijalu na početku teksta možete saznati više o kaznama koje prete nesavesnim proizvođačima i trgovcima.