U gradovima je ljeti često nepodnošljivo vruće zbog betonskih površina, guste gradnje, malo zelenila i porasta temperatura. Da bi se gradovi ohladili, u obzir dolaze različite mjere, uključujući i koridore hladnog zraka. Koridori hladnog zraka su zelene površine, rijeke, jezera, željezničke pruge i široke ulice sa zelenilom koje omogućavaju strujanje hladnog zraka. Noći su u okolini gradova svježije zato što nema betona i asfalta, već zemlje, pijeska i livada. Hladan zrak je teži od toplog, pa se skuplja pri tlu. Gradovi mogu profitirati od ovog hladnog zraka, a moguće je i implementirati razne mjere za hlađenje gradova, poput sađenja drveća uz ulice, smanjenje upotrebe fosilnih goriva, ozelenjavanje krovova i fasada te povećanje parkova i vodenih površina. Ovaj pristup se sve više primjenjuje širom svijeta, a uključeni su i gradovi poput Štutgarta koji planiraju koristiti koridore hladnog zraka za hlađenje grada.