Dno Kalipso ponora, koje se nalazi u Jonskom moru, duboko je čak 5.112 metara i jedno je od najprljavijih mesta na svetu. Istraživači su otkrili da se na ovom ekstremnom dnu nalazi jedna od najvećih koncentracija morskog otpada ikada zabeleženih. U okviru istraživanja identifikovano je ukupno 167 predmeta, od kojih je 148 potvrđeno kao otpad, dok se 19 predmeta smatra humanog porekla. Ovi nalazi su dokumentovani u studiji objavljenoj u časopisu „Marine Pollution Bulletin“, a među autorima su i stručnjaci iz Evropske komisije, Francuskog istraživačkog instituta i američke kompanije Caladan Oceanic.
Kako bi stigli do dna ovog ponora, istraživački tim koristio je podmornicu „Limiting Factor“, najnoviju tehnologiju koja omogućava istraživanje najdubljih okeanskih rovova. Snimci uzeti ovom podmornicom pokazuju da morski otpad ne ostaje samo u plićim vodama ili na obalama, već se akumulira i u najdubljim delovima Sredozemnog mora, što ukazuje na ozbiljnost problema zagađenja.
Otpad pronađen u Kalipso ponoru naglašava hitnu potrebu za globalnim političkim akcijama kako bi se smanjilo zagađenje okeana. Takođe, istraživači ističu potrebu za promenama u potrošačkim navikama i smanjenjem otpada kako bi se zaštitila mora i okeani širom sveta. Mikel Kanals, jedan od autora studije, objašnjava da otpad u Kalipso ponoru dolazi iz različitih izvora, kako kopnenih, tako i morskih, i može biti transportovan različitim putevima, uključujući okeanske struje i direktno odbacivanje otpada.
Jedan od ključnih faktora u transportu otpada do Kalipso ponora su struje u Jonskom moru. Površinski vrtlozi koncentrišu otpad i omogućavaju njegovo spuštanje na dno. Kanals naglašava da nijedan deo Sredozemnog mora nije čist od otpada. Kalipso ponor, kao zatvorena depresija, pogoduje akumulaciji otpada, a slabe struje unutar njega olakšavaju taloženje.
Istraživači su se suočili s izazovom pristupa ovim dubokim morskim basenima, a podmornica „Limiting Factor“ je omogućila kvalitetne inspekcije morskog dna. Tokom svojih zaronova, istraživači su primetili samo nekoliko vrsta morskog života, što sugeriše da je ova oblast posebno oskudna. Slike su otkrile prisustvo nekih vrsta riba i rakova, ali nisu zabeleženi značajni uticaji na morski ekosistem.
Sredozemno more se smatra jednim od najzagađenijih mora na svetu. Prethodna istraživanja su identifikovala Mesinski moreuz kao područje sa najvećom poznatom gustinom morskog otpada. Ova regija se suočava s ozbiljnim problemom zagađenja zbog velike gustine naseljenosti i intenzivnog pomorskog saobraćaja.
Studija iz Kalipso ponora može poslužiti kao poziv na akciju za globalne napore u smanjenju zagađenja, posebno u Sredozemlju. Kanals naglašava važnost prikupljenih dokaza i apeluje na međunarodnu zajednicu da preduzme mere u skladu sa Globalnim ugovorom UN-a protiv zagađenja plastikom.
Istraživanje Kalipso ponora je pokazalo koliko je važno zaštititi naše more i okeane od daljeg zagađenja. Potrebne su hitne akcije kako bi se smanjio otpad u prirodnom okruženju i sprečilo njegovo odlaganje u mora. Klimatske promene i ljudska aktivnost dodatno komplikuju situaciju, a istraživači pozivaju na promene koje će omogućiti očuvanje morskih ekosistema za buduće generacije. Prikupljeni podaci iz Kalipso ponora mogu poslužiti kao osnova za politike koje će usmeriti globalne napore ka održivijem upravljanju morskim resursima.
