Srpska planina „buknula“

Dragoljub Gajić avatar

Nagla kupovina placeva i intenzivna gradnja na Tari počeli su tokom pandemije 2020. godine, kada su mnogi građani iz većih gradova potražili utočište na ovoj planini. Sa pojavom rada na daljinu, Tara je postala privlačna destinacija za mlade ljude koji su ovde gradili vikendice i turističke objekte. Ovaj fenomen je doveo do povećanog interesovanja za različite lokacije u okolini, posebno Zaovine, Rastište, Perućac, Kaluđarske bare i Konjsku reku, gde investitori najčešće traže dozvole za gradnju.

Načelnica opštinske uprave u Bajinoj Bašti, Zorka Radojičić, ističe da je gradnja na Tari potpuno definisana važećim urbanističkim planovima i zakonima. „Po zakonu mogu da se grade i stambeni i turistički objekti, ali za svaku parcelu postoje jasna pravila. Detaljnim urbanističkim planom tačno je određeno šta je dozvoljeno, na kojim zonama i pod kojim uslovima,“ naglašava Radojičić. U poslednje dve godine, broj podnetih zahteva za dozvole beleži nagli porast, dok je tokom 2023. i 2024. godine zabeležen blagi pad.

Opština Bajina Bašta danas ima dva inspektora zadužena za kontrolu gradnje, dok su 2020. imali samo jednog. Kontrolu sprovodi i Nacionalni park Tara, kao i republička građevinska inspekcija, zavisno od nadležnosti. Radojičić dodaje da je ove godine prijava za bespravnu gradnju manje nego prethodnih godina, sa svega dve do tri prijave građana, dok je na osnovu prijava čuvara iz Nacionalnog parka bilo desetak do petnaest slučajeva. „Na svaku prijavu odmah reagujemo i naši inspektori izlaze na teren,“ zaključuje ona.

Za sve koji žele da grade vikendicu ili drugi objekat na Tari, potrebno je da se obrate Odeljenju za urbanizam i imovinsko-pravne poslove opštine Bajina Bašta. Tamo se izdaje informacija o lokaciji, nakon čega se pribavljaju lokacijski uslovi i saglasnosti, a tek potom građevinska dozvola. Svaka parcela se nalazi u određenoj zoni gde su unapred definisani uslovi. Projektom se određuju visina objekta, materijali i sve ostalo, što mora da se uklopi u ambijent tog dela Tare.

Period nakon 2020. godine doneo je naglu ekspanziju bespravne gradnje. Nadležne službe Nacionalnog parka Tara, u saradnji sa inspekcijama i pravosudnim organima, pokrenule su postupke protiv nelegalnih objekata. „Za sve te objekte donete su presude i izrečene kazne. Olakšavajuća okolnost jeste što Tara ima urbanističko-planska dokumenta već dvadesetak godina, a Prostorni plan posebne namene jasno definiše gde i pod kojim uslovima sme da se gradi,“ naglašava Ranko Milanović iz NP Tara.

On dodaje da objekti moraju biti u skladu sa ambijentom – spratnost, prirodni materijali poput drveta i kamena su obavezni. Gradnja je disperzovana na više mikrocelina, što znači da nemamo jedno područje pod potpunim udarom. Iako divlja gradnja i dalje postoji, Milanović ističe da je ona znatno smanjena u odnosu na period neposredno nakon pandemije.

U poslednje vreme, sve veći broj mladih ljudi odlučuje se za investiranje u ovu planinsku regiju, što može doneti ekonomski prosperitet, ali i izazove u očuvanju prirodnog ambijenta. Kontrola gradnje i poštovanje urbanističkih planova ostaje ključni faktor za održivo razvijanje ovog područja. S obzirom na sve veće interesovanje, važno je održavati ravnotežu između razvoja i očuvanja prirodnih resursa kako bi Tara ostala privlačna destinacija za buduće generacije.

U svetlu ovih informacija, građani i investitori pozivaju se na odgovorno ponašanje i poštovanje zakonskih propisa, kako bi se sačuvala lepota i jedinstvenost ove planine.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga
Najnoviji Članci