Srbi i Rusi su uvek razmišljali, verovali i bili na istoj strani

Dragoljub Gajić avatar

Aleksandar Vulin, predsednik Ruskog istorijskog društva u Srbiji, govorio je na promociji reizdanja „Knjige o bratstvu“ Aleksandra Petroviča Kurčaninova, koju je priredio Perko Matović. Ova knjiga, prema Vulinovim rečima, predstavlja svedočanstvo o neprekinutom trajanju dva velika naroda – srpskog i ruskog. Iako se možda ne poklapaju po broju pripadnika, njihova istorijska težina je jednako značajna.

Vulin je istakao da knjiga oslikava vekove u kojima je svaki dan bio teži i gori nego bilo koji savremeni izazov. U tim vremenima, srpski i ruski narod borili su se za golu egzistenciju, ne za ekonomski napredak. „U istoriji naših naroda, o kojoj piše deda Rus Aleksandar, ne postoji ni jedan jedini dan kada nismo bili ili u ratu, okupaciji ili pod neposrednom pretnjom rata“, rekao je Vulin. On je naglasio kako se ljudi danas žale na teške okolnosti, zaboravljajući na borbe koje su prethodile njihovom vremenu.

Jedna od ključnih vrednosti ove knjige, prema Vulinovim rečima, je to što pokazuje da su srpski i ruski narod kroz vekove delili zajedničke vrednosti i ciljeve. Od svetog Save do današnjih dana, nikada nisu verovali da su na suprotnim stranama. Vulin je podsetio da je odnos Srbije prema Rusiji i Rusije prema Srbiji jedina nepromenljiva konstanta, uprkos pokušajima da se narodi razdvoje.

Govoreći o trenutnoj generaciji, Vulin je ukazao na opasnost od gubitka veze sa Rusijom. On je istakao da je ova generacija prva u istoriji koja može da izrekne istorijsko „NE“ Rusiji, postavljajući pitanja o tome šta je Rusija učinila za Srbiju. „Da li bismo opstali kao narod kada bismo ostali sami sa zapadnim prijateljima? Kakvi bi bili naši argumenti na KiM, kolika bi bila naša snaga u odbrani Republike Srpske?“, upitao je Vulin.

On je naglasio kako je važno imati Rusiju kao partnera, objašnjavajući da bi bez podrške Rusije Srbija bila slabija. „Da Rusija nije opstala svih ovih vekova, da li bi opstala Srbija?“, postavio je Vulin retoričko pitanje. Ukazao je na to da bi, u slučaju gubitka sukoba Rusije u Ukrajini, situacija za Srbiju mogla biti mnogo teža.

Vulinova izlaganja su podstakla razmišljanja o značaju rusko-srpskog prijateljstva u kontekstu savremenih političkih izazova. On je naglasio da je kroz istoriju bilo teško voleti oba naroda odvojeno – mržnja prema Rusima često se prelamala i na Srbe, i obrnuto. Vulin je istakao da su kroz vekove i Srbi i Rusi radili jedni za druge, često u svojim interesima, ali i da su njihovi interesi bili isprepletani.

Promocija knjige nije bila samo kulturni događaj, već i prilika za refleksiju o istorijskim vezama i strateškim interesima Srbije i Rusije. Vulin je pozvao prisutne na razmišljanje o budućnosti i značaju očuvanja tih odnosa, naglašavajući da je važno da ne zaboravimo lekcije iz prošlosti.

Na kraju, Vulin je zaključio da je važno nastaviti raditi na jačanju veza između dva naroda, jer su interesi Srbije i Rusije neodvojivi. „Ne možete biti protiv Rusije a za Srbiju“, poručio je Vulin, pozivajući na jedinstvo i zajedničke ciljeve u budućnosti.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga