Specijalno drvo iz Kine čuva sunčevu energiju danju, a noću je pretvara u grejanje i struju

Dragoljub Gajić avatar

Tim istraživača iz Kine razvio je inovativni materijal koji može pretvoriti obično drvo u efikasan izvor energije. Ova nova vrsta drva, posebno obrađeno balsino drvo, ima sposobnost da tokom dana upija sunčevu energiju, a zatim je noću oslobađa, čak i u obliku električne energije. Ova tehnologija bi mogla značajno da promeni način na koji razmišljamo o grejanju i skladištenju energije, naročito u svetlu ograničenja klasičnih solarnih panela koji rade isključivo tokom dana.

Proces modifikacije drva uključuje uklanjanje lignina, što drvetu daje čvrstinu, čime se dobija porozna struktura slična sunđeru. Nakon toga, mikroskopski kanali se oblažu crnim fosforenom, materijalom koji efikasno apsorbuje sunčevu svetlost i pretvara je u toplotu. Da bi se zaštitio ovaj sloj, istraživači koriste taninsku kiselinu i jone gvožđa, dok se za povećanje efikasnosti dodaju nanočestice srebra. Na kraju, drvo se impregnira stearinskom kiselinom koja deluje kao rezervoar toplote, skladišteći energiju kada se zagreva i oslobađajući je prilikom hlađenja.

Rezultati istraživanja su impresivni. Modifikovano drvo može da skladišti oko 175 kilodžula energije po kilogramu, što je ekvivalentno približno 0,0486 kWh/kg. Korišćenjem jednog kubnog metra ovog materijala, moguće je zadržati oko 7,8 kWh toplote. Kada se primeni na kuću od 100 kvadrata, ukupan kapacitet skladištenja može dostići 323 kWh. U praksi, to znači da bi dobro izolovana kuća mogla zadržati toplotu između 10 i 20 dana, dok bi prosečna kuća mogla zadržati toplotu od 5 do 8 dana. Lošije izolovani objekti bi mogli zadržati toplotu samo 2 do 3 dana.

Tokom leta, ovaj materijal se može „napuniti“ za samo jedan sunčan dan, dok je zimi učinak slabiji zbog manje sunčeve energije, ali i dalje dovoljan za nekoliko dana grejanja.

Još jedna zanimljivost je da ovaj materijal može proizvoditi električnu energiju kada se poveže sa termoelektričnim generatorom, pretvarajući toplotu u struju. U laboratorijskim uslovima meren je napon od oko 0,65 volti, što nije dovoljno za napajanje celog domaćinstva, ali može biti korisno za manje uređaje ili pametne sisteme u kući.

Iako ova tehnologija još uvek ne može u potpunosti zameniti postojeće sisteme grejanja ili solarne panele, njen potencijal je ogroman. U kombinaciji sa dobrim izolacionim rešenjima, kao što su ona koja se već koriste u skandinavskim zemljama, ovaj materijal mogao bi značajno smanjiti potrošnju energije i približiti nas energetski efikasnijim domovima budućnosti.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga
Najnoviji Članci