Skoro polovinu budžeta troše na otplatu duga

Dragoljub Gajić avatar

Najveća dužnička kriza u zemljama u razvoju

Većina zemalja u razvoju širom sveta suočava se sa najvećom dužničkom krizom u svojoj istoriji prema nedavnoj studiji koju je sprovela grupa Debt Relief u ime organizacije Norveška crkvena pomoć. Više od stotinu zemalja nije u mogućnosti da otplati svoje dugove, pri čemu skoro polovina budžeta odlazi na servisiranje duga. Ova situacija uzrokuje odliv sredstava za javne investicije, socijalnu zaštitu i mere povodom klimatskih promena, dok se nejednakost u ovim zemljama širi.

Prema istraživanju, očekuje se da će servisiranje duga apsorbovati veliki deo budžetskih prihoda, rashoda i BDP-a u narednim godinama, što je mnogo više nego što su to bili uslovi za olakšicu duga u prošlosti. Troškovi servisiranja duga daleko nadmašuju socijalne troškove, a ova dugoročna kriza nosi visoke troškove i terete koji se očekuju da će se zadržati u narednoj deceniji.

Nova dužnička kriza pokrenuta je globalnom ekonomskom krizom 2008/09. godine i pandemijom kovida 19, dok su dugovanja nastavila da se nagomilavaju. Zemlje u razvoju su se suočile sa prekomernim teretom duga i poteškoćama u otplati. Udeo duga prema Kini i globalnim obvezničkim tržištima je značajno porastao, a višestruki poverioci drže značajan deo ovih dugova.

G20 je pokrenula zajednički okvir za olakšicu duga 2020. godine, ali napredak u ovom procesu trenutno je spor zbog velikog dela duga prema Kini i privatnim obvezničarima. U skladu sa ovim okvirom, zemlje bi i dalje plaćale značajan deo svojih budžetskih prihoda za servisiranje duga, što nije održivo za većinu zemalja.

Studija takođe ističe potrebu za smanjenjem nejednakosti u zemljama u razvoju, posebno nakon negativnih ekonomskih posledica koje je izazvala pandemija kovida 19. Predlozi za mera uključuju stvaranje univerzalno besplatnih javnih usluga, jačanje radnih prava, progresivno oporezivanje i veću transparentnost u otplati duga i novim zaduživanjima.

Uzimajući u obzir sve navedeno, ključno je da se pronađu efikasne mere za olakšicu duga kako bi se zemljama u razvoju pružila podrška u prevazilaženju ove dužničke krize. Međunarodna zajednica treba da sarađuje kako bi se rešili povećavajući tereti duga i unapredila ekonomska stabilnost i održivi razvoj ovih zemalja.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga
Najnoviji Članci