U kineskoj prestonici Pekingu održana je prva vojna parada posle šest godina, koja je okupila brojne svetske lidere i predstavila neka od najznačajnijih vojnih dostignuća Kine u poslednjem periodu. Ovaj događaj je posebno značajan jer se odvija u trenutku kada se globalna geopolitička situacija menja, a Kina nastoji da pokaže svoju vojnu moć i sposobnosti.
Na paradi su prisustvovali istaknuti gosti, uključujući ruskog predsednika Vladimira Putina i lidera Severne Koreje Kima Džong Una, što dodatno naglašava važnost ovog događaja. Prvi snimci sa parades su brzo obišli svet, a slika predsednika Sija Đinping u limuzini koja prolazi pored hiljada vojnika postala je viralna na društvenim mrežama.
Parada je započela obraćanjem predsednika Kine, koji je pozdravio okupljene vojnike na centralnom trgu u Pekingu. Tokom parades, Si Đinping se obratio vojnicima rečima: „Pozdrav, drugovi!“, a vojnici su mu odgovorili: „Pozdrav, sekretaru!“ Ova interakcija između vojnika i predsednika ukazuje na disciplinu i posvećenost kineskih oružanih snaga.
Parada je uključivala 45 različitih vojnih jedinica, a oko 10.000 vojnika je učestvovalo u ovom spektaklu. Tokom prolaska, Si Đinping je izrazio zahvalnost vojnicima za ispunjavanje zahteva i zadataka, na šta su vojnici uzvratili: „Služimo narodu!“ Ova fraza je postala simbol odanosti kineskih oružanih snaga narodu i državi.
Uprkos prošlim preprekama, kao što su pandemija COVID-19 i geopolitičke tenzije, Kina je uspela da organizuje ovaj događaj i pokaže snagu svojih vojnih kapaciteta. Uz to, parada je bila prilika da se predstave nove vojne tehnologije i oprema, što može da utiče na regionalnu i globalnu bezbednost.
S obzirom na to da su mnogi svetski lideri prisustvovali ovom događaju, jasno je da je vojna parada u Pekingu imala i diplomatski značaj. Kineska vlada je želela da pošalje poruku o svojoj sposobnosti da se nosi sa izazovima i da je spremna da brani svoje interese na međunarodnoj sceni.
Ovaj događaj takođe dolazi u trenutku kada se Kinezi suočavaju sa sve većim pritiscima zbog svojih aktivnosti u Južnom kineskom moru i odnosa sa Tajvanom. Vojna parada može se smatrati odgovorom na te izazove, kao i načinom da se ojača unutrašnja kohezija i patriotizam među građanima.
Kina, kao rastuća globalna sila, koristi ovakve manifestacije kako bi pokazala svoju vojnu moć i tehnološki napredak. U poslednjim godinama, kineska vojska je investirala značajna sredstva u modernizaciju i razvoj novih sistema naoružanja, što je dodatno doprinelo povećanju njene snage i sposobnosti.
Na kraju, vojna parada u Pekingu je više od samog vojnog spektakla; to je poruka snage, jedinstva i odlučnosti kineske nacije. U vremenu kada globalna politika postaje sve složenija, ovakvi događaji služe kao podsećanje na ulogu koju vojne snage igraju u očuvanju nacionalne bezbednosti i identiteta. Kineska vlada će verovatno nastaviti da koristi ovakve priredbe kako bi učvrstila svoju poziciju na svetskoj sceni i pokazala svetu da je Kina spremna da se suoči sa svim izazovima koji je očekuju.