Sedam godina realnog povećanja i brojke koje potvrđuju trend

Bojan Janković avatar

Prema najavama predsednika Srbije Aleksandra Vučića, penzije u Srbiji nastavljaju stabilan i kontinuiran rast, sa najnovijim povećanjem od 12,2% koje će biti isplaćeno pre Badnjeg dana. Ovo povećanje predstavlja značajan korak ka poboljšanju životnog standarda najstarijih građana, obezbeđujući realan rast penzija koji premašuje nivo inflacije.

Prosečna penzija za decembar 2025. godine dostići će iznos od 485 evra, dok je 2012. godine iznosila samo 204 evra. Ovaj podatak jasno pokazuje koliko su primanja penzionera porasla u poslednjoj deceniji. U periodu od januara do oktobra 2025. godine, prosečna penzija iznosila je 50.679 dinara, odnosno 432,5 evra. U odnosu na isti period prethodne godine, realni rast penzija u oktobru 2025. iznosio je 7,9%, dok je ukupno u prvih deset meseci realan rast bio 6,4%. Ovi podaci ukazuju na to da penzije ne samo da prate inflaciju, već je i konzistentno nadmašuju, što direktno utiče na poboljšanje životnog standarda najstarijih sugrađana.

Nakon ukidanja Zakona o privremenom načinu isplate penzija u oktobru 2018. godine i završetka procesa fiskalne konsolidacije, penzije u Srbiji su ušle u fazu ubrzanog rasta. U poslednje tri godine zabeležen je značajan realni rast kupovne moći penzija: u 2023. godini rast je iznosio 8,7%, u 2024. godini 15,1%, a od januara do oktobra 2025. godine 6,4%. Očekuje se da će u periodu od 2018. do 2026. godine realni rast penzija iznositi 54,3%, dok je nominalni rast projektovan na 139,4%. Ovi podaci potvrđuju da povećanja nisu samo formalna, već imaju stvarnu vrednost. Pored redovnih povećanja, država je od 2020. godine isplatila oko 650 evra po penzioneru kroz jednokratna davanja.

Predsednik Vučić je naglasio da je ranije država morala donositi teške odluke radi stabilizacije javnih finansija, ali da se sada taj teret nadoknađuje najvećim povećanjima penzija do sada. On je istakao da nije bilo fer prema penzionerima pre nekoliko godina, dok se ekonomija podizala, ali da se sada vraća dug prema njima. Povećanje penzija od 12,2% je samo jedan od koraka u tom pravcu.

Posebno je ukazao na penzije medicinskih radnika, naglašavajući kako su penzije lekara pre 2012. godine iznosile oko 56.000 dinara, dok danas penzija lekara specijaliste dostiže oko 156.000 dinara. Ove promene su rezultat povećanja plata lekara tokom pandemije i želje da se vrati veliki broj lekara iz inostranstva.

Kada se povećanje prikaže kroz konkretne iznose, penzija od 20.000 dinara uz rast od 12% uvećava se za 2.400 dinara, što na godišnjem nivou iznosi 28.800 dinara više. Slično tome, penzija od 40.000 dinara raste za 4.800 dinara, što na godišnjem nivou znači 57.600 dinara više. Ovi iznosi jasno ilustruju kako se povećanje penzija odražava na životni standard penzionera.

Mnogi penzioneri ističu da ovakva dinamika rasta nije postojala ranije. Jedan penzioner koji je 30 godina u penziji naglašava da je prvi put dobio povećanje kada je Vučić došao na vlast. Druga sugrađanka sa osmehom dodaje da „vrlo rado prima“ povećanja, dok drugi ističu da im ova povećanja mnogo znače. Još jedan stariji građanin zaključuje da „penzije nikada nisu bile veće nego sada“.

Ova pozitivna kretanja u oblasti penzija ne samo da doprinose boljem životnom standardu starijih sugrađana, već i potvrđuju opredeljenje države da se brine o svojim građanima i poboljša kvalitet života najstarijih.

Bojan Janković avatar
Pretraga