Sam Altman: AI troši energiju, ali ljudi troše mnogo više

Dragoljub Gajić avatar

Na India AI Impact Samitu 2026. u Nju Delhiju, Sam Altman, direktor OpenAI-a, ponovo je pokrenuo debatu o uticaju veštačke inteligencije na životnu sredinu. Ovaj put, njegov argument izazvao je podjednaku pažnju i kritiku, jer je predložio da se ne bi trebalo fokusirati isključivo na potrošnju energije koju veštačka inteligencija zahteva, već da ljudi sami troše ogromne količine resursa tokom svojih života.

Altman je ukazao na to da je važno sagledati širi kontekst kada se razmatra uticaj tehnologije na životnu sredinu. „Mi, kao ljudska bića, trošimo resurse na razne načine, a često zaboravljamo na sopstvenu potrošnju dok kritikujemo nove tehnologije“, rekao je Altman tokom svog govora. On je naglasio da bi trebalo preispitati način na koji definišemo “potrošnju” i “uticaj” na životnu sredinu.

Kritičari su brzo reagovali na Altmanove komentare, sugerišući da je njegova perspektiva previše pojednostavljena. Mnogi se slažu da su ljudske aktivnosti, uključujući industrijsku proizvodnju i potrošnju energije, značajni faktori u globalnom zagrevanju, ali su zabrinuti da bi izjava o umanjivanju značaja uticaja veštačke inteligencije mogla da skrene pažnju sa hitnosti problema. „Ne možemo ignorisati da veštačka inteligencija, iako korisna, takođe dolazi sa svojim sopstvenim ekološkim troškovima“, rekla je jedna od kritičarki, ističući da je potrebno razmisliti o održivosti AI tehnologija.

Jedan od ključnih trenutaka samita bio je panel diskusija na kojoj su učestvovali stručnjaci iz različitih oblasti, uključujući ekologiju, tehnologiju i etiku. Oni su se složili da je važno razvijati veštačku inteligenciju koja je ekološki prihvatljiva. „Moramo ulagati u istraživanje i razvoj AI rešenja koja su energetski efikasnija i koja mogu pomoći u smanjenju našeg ekološkog otiska“, izjavio je jedan od panelista. Ova izjava je naišla na široku podršku među učesnicima.

Osim toga, Altman se osvrnuo na potencijal veštačke inteligencije da pomogne u rešavanju ekoloških problema. On je istakao primere u kojima AI može optimizovati korišćenje resursa, smanjiti otpad i poboljšati procese reciklaže. „Veštačka inteligencija može biti alat koji će nam pomoći da postanemo održiviji i da bolje upravljamo našim resursima“, rekao je.

Tokom samita, naglašena je i potreba za transparentnošću u razvoju veštačke inteligencije. Učesnici su se složili da je važno postaviti jasne smernice i standarde koji će osigurati da se razvoj AI vrši na način koji je u skladu sa ekološkim normama. „Bez transparentnosti, teško ćemo moći da procenimo stvarni uticaj veštačke inteligencije na životnu sredinu“, upozorio je jedan od govornika.

U neposrednoj budućnosti, Altman i drugi lideri u industriji planiraju da organizuju dodatne samite i radionice kako bi nastavili ovu važnu diskusiju. Oni veruju da je ključno uključiti što širi spektar učesnika, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i industrijske predstavnike, kako bi se razvila holistička rešenja koja će adresirati izazove koje donosi veštačka inteligencija.

U skladu sa tim, Altman je pozvao sve prisutne da preuzmu odgovornost za budućnost tehnologije i njen uticaj na životnu sredinu. „Ne možemo se oslanjati samo na tehnologiju da reši naše probleme. Moramo svi zajedno raditi na održivijem svetu“, zaključio je.

Kako se diskusija nastavlja, jasno je da je pitanje uticaja veštačke inteligencije na životnu sredinu kompleksno i višeslojno. Samit u Nju Delhiju pružio je platformu za razmenu ideja, ali i izazove koji će morati biti adresirani u budućnosti kako bi se postigla ravnoteža između tehnološkog napretka i zaštite životne sredine.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga
Najnoviji Članci