Naučnici sa ruskog Novosibirskog državnog tehničkog univerziteta (NSTU) postigli su značajan napredak u oblasti robotike i neuroinženjeringa razvojem inovativnog hardverskog i softverskog sistema koji omogućava kontrolu robotske ruke prepoznavanjem moždanih impulsa korisnika. Ovaj sistem predstavlja potencijalnu revoluciju u pomaganju osobama sa invaliditetom, omogućavajući im veću autonomiju i mogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
U srži ovog sistema nalazi se napredna tehnologija za analizu moždanih signala koja omogućava prepoznavanje i interpretaciju namera korisnika. Koristeći senzore i elektrode, sistem može da detektuje električnu aktivnost u mozgu koja se javlja kada korisnik pomisli na pokret. Ova tehnologija, koja se naziva elektroencefalografija (EEG), omogućava prenos informacija iz mozga direktno u robotsku ruku, čime se omogućava intuitivna i brza kontrola.
Istraživači sa NSTU ističu da je cilj ovog projekta ne samo razvoj funkcionalnog prototipa već i stvaranje sistema koji će biti pristupačan i lako upotrebljiv za korisnike. U okviru istraživanja, naučnici su radili sa različitim grupama korisnika, uključujući osobe sa različitim vrstama invaliditeta, kako bi testirali efikasnost i prilagodljivost sistema. Rezultati su pokazali da većina ispitanika može da nauči kako da upravlja robotskom rukom koristeći samo svoje misli, što otvara nove mogućnosti za rehabilitaciju i podršku.
Osim što je koristan za osobe sa invaliditetom, ovaj sistem može imati i širu primenu u industriji, medicini, pa čak i u vojnim operacijama. Na primer, robotske ruke koje se kontrolišu putem moždanih impulsa mogu se koristiti za izvršavanje preciznih zadataka u okruženjima koja su opasna za ljudske radnike. Takođe, mogu se primeniti u hirurgiji, gde bi hirurzi mogli da upravljaju robotskim instrumentima sa većom preciznošću.
Tim naučnika radi na daljem unapređenju sistema, uključujući poboljšanje brzine odziva i tačnosti prepoznavanja moždanih impulsa. Jedan od izazova s kojim se suočavaju istraživači je individualna razlika u električnoj aktivnosti mozga među različitim korisnicima, što može uticati na performanse sistema. Kako bi se prevazišli ovi izazovi, naučnici razvijaju algoritme koji će omogućiti personalizaciju sistema prema potrebama i karakteristikama svakog korisnika.
Pored tehničkih izazova, istraživači se suočavaju i sa etičkim pitanjima koja se tiču korišćenja ovakve tehnologije. Postavlja se pitanje privatnosti i sigurnosti podataka, s obzirom na to da sistem prikuplja i analizira veoma osetljive informacije o mentalnom stanju korisnika. Tim sa NSTU aktivno istražuje načine kako da obezbedi zaštitu podataka i osigura da se tehnologija koristi na odgovoran i etički način.
Uprkos izazovima, naučnici ostaju optimistični u vezi sa budućnošću ovog projekta. Njihov cilj je da razviju sistem koji će biti dostupan široj javnosti i koji će imati pozitivan uticaj na živote ljudi. Kako se tehnologija razvija, očekuje se da će robotske ruke koje se kontrolišu mislima postati sve pristupačnije i efikasnije, čime će se otvoriti nove mogućnosti za rehabilitaciju i podršku osobama sa invaliditetom.
NSTU je postao centar inovacija u ovoj oblasti, okupljajući stručnjake iz različitih disciplina, uključujući neurologiju, robotiku i veštačku inteligenciju. Ovaj multidisciplinarni pristup omogućava tim istraživača da razvijaju rešenja koja su ne samo tehnološki napredna, već i korisna i praktična za svakodnevni život.
Kako se rad na ovom projektu nastavlja, svet sa nestrpljenjem iščekuje dalja dostignuća ruskih naučnika i potencijalne primene njihove tehnologije u realnom svetu. U narednim godinama, očekuje se da će robotske ruke koje se kontrolišu mislima postati važan alat u podršci osobama sa invaliditetom, čime će se značajno poboljšati kvalitet njihovog života.
