Tri mjeseca nakon što je Rusija objavila da je počela s masovnom proizvodnjom avionskih bombi FAB-3000, započela je njihova primjena na bojištu, i to ni manje ni više nego na Harkovskom pravcu. Navodno su bačene na zgradu koju je ruska vojska smatrala uporištem ukrajinske vojske.
Snimak je napravljen iz bespilotne letjelice koja je zabilježila udar bombi FAB-3000 u zgradu, ostavljajući iza sebe hrpu ruševina. Udarcem je zahvaćen bočni dio zgrade, ostavljajući njezin kostur čitavim, ali pretvarajući unutrašnjost u prašinu i pepeo.
Avionske bombe FAB poznate su i pod nazivom M-46 te dolaze u različitim veličinama – 250, 500, 1500 i 3000 kg. Razvoj ovih bombi započeo je 1946. godine, stoga nose oznaku M-46. Iako je proizvodnja nastavljena, bombe su dobile određene modifikacije poput novijeg paljenjača i efikasnijeg eksplozivnog punjenja.
Opisano je da su ove avionske bombe cilindričnog oblika s zavarenim stabilizatorima na kraju tijela koji su učvršćeni čeličnim prstenom. Postoje četiri tipa ovih bombi – FAB-250, FAB-500, FAB-1500 i FAB-3000, a svi koriste paljenjač u nosu.
Taktičko-tehnički podaci o avionskoj bombi FAB-3000 ukazuju da je trenutno najveća avionska bomba koju koristi rusko RV. Dužina joj je 3,3 m, promjer tijela 85 cm, promjer repa 85 mm, masa avionske bombe 2.983 kg, a masa eksplozivnog punjenja 1.465 kg.
Osim FAB-3000, postoje i verzije FAB-1500, FAB-4000 i FAB-5000, iako trenutno nisu u serijskoj proizvodnji. Sve verzije FAB-1500 i 3000 koriste udarni paljenjač ugrađen u nos bombi.
Ova vijest izazvala je zabrinutost i osude međunarodne zajednice zbog primjene ovih moćnih bombi na ciljevima u Ukrajini. Rusija je već bila pod snažnim pritiskom zbog svojeg vojnog angažmana u toj zemlji, a ova nova upotreba bombi dodatno je podigla napetost.
Ukrajinske vlasti osudile su upotrebu ovih bombi kao neprihvatljivu i brutalnu metodu, ističući kako takvi napadi ne samo što nanose velike štete civilima već su i kršenje međunarodnog prava.
Međunarodni dužnosnici pozvali su Rusiju na suzdržanost i dijalog te apelirali na obe strane sukoba da poštuju primirje i pokušaju pronaći diplomatsko rješenje za krizu.
Situacija na Harkovskom pravcu i dalje je napeta, a pandan zbog korištenja FAB-3000 na tom području pokazuje potencijalno pogubne posljedice takvih napada.
Na terenu se povećava broj civilnih žrtava, a humanitarna kriza postaje sve ozbiljnija. Svjetska zajednica poziva na hitnu akciju kako bi se zaštitili nedužni civilni životi i krenulo putem mirnog rješenja sukoba.
U međuvremenu, Rusija nastavlja s izvođenjem zračnih napada na različite ciljeve u Ukrajini koristeći različite vrste oružja, što unosi dodatnu nestabilnost u regiju.
Napori za postizanjem mirnog rješenja sukoba očito su sve veći, ali pitanje je hoće li obje strane biti spremne na kompromis i prekid neprijateljstava.
Čeka se daljnji razvoj situacije na terenu dok međunarodna zajednica pokušava pronaći rješenje koje će zaustaviti daljnje krvoproliće i omogućiti miran suživot među narodima Ukrajine i Rusije.
