Proširenje EU je investicija u zajedničku bezbednost

Dragoljub Gajić avatar

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da proširenje Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana predstavlja ne samo izbor za mir, već i stratešku investiciju u zajedničku bezbednost i slobodu, posebno u vremenima geopolitičke nesigurnosti. Nakon održanog Samita EU-Zapadni Balkan, ona je naglasila da su trenutni geopolitički izazovi brzi i snažni, te da proces pristupanja treba da se uskladi s dinamikom ovih promena.

Fon der Lajen je pozvala na obnovu napora i završavanje agende Zajedničkog regionalnog tržišta, ističući da je trenutni zamah za proširenje sa Zapadnim Balkanom nikada bio jači, što se može smatrati istorijskom prilikom. Ona je podvukla važnost zajedničkog delovanja u iskorišćavanju ove prilike.

U okviru svojih izjava, predsednica EK istakla je da se intenzivno radi na postepenoj integraciji zemalja ovog regiona u EU, uz pomoć Plana rasta. Ovaj plan je ključan jer omogućava da su zemlje Zapadnog Balkana više integrisane nego bilo koji raniji partner u procesu proširenja. „Filozofija Plana rasta je jednostavna, ali fundamentalna. Ulaganja sama po sebi ne mogu generisati održivi rast, a reforme bez resursa ne mogu biti u potpunosti sprovedene. Zato plan kombinuje reforme i resurse koji omogućavaju sprovođenje tih reformi“, objasnila je Fon der Lajen.

Govoreći o investicijama, predsednica je ukazala na to da je investicioni plan mobilisao 18 milijardi evra, uključujući šest milijardi evra grantova EU. U regionu se trenutno realizuje više od 68 vodećih projekata koji se fokusiraju na ključnu infrastrukturu u oblastima transporta, energetike, digitalne povezanosti i zaštite životne sredine. Ove investicije čine region konkurentnijim i bolje povezanijim sa jedinstvenim tržištem EU.

Jedan od ključnih projekata koji se istakao jeste uspostavljanje mreže fabrika veštačke inteligencije širom EU, koja će biti dostupna i zemljama Zapadnog Balkana, poput Srbije i Severne Makedonije. Ovaj pristup omogućava kompanijama iz celog regiona da se povežu sa evropskom infrastrukturom veštačke inteligencije, što će privući dodatne privatne investicije.

Fon der Lajen je takođe izrazila očekivanje da će, nakon „glatke i uredne“ tranzicije lokalne samouprave na severu Kosova i Metohije, kao i nakon nedavnih lokalnih izbora, doći do ukidanja mera prema Prištini. Ona je naglasila značaj zajedničkog regionalnog tržišta kao najbržeg puta ka konkurentnosti i kao mosta ka jedinstvenom tržištu EU, predstavljajući jasnu potvrdu da region može delovati kao jedinstvena celina.

U osvrtu na trenutnu situaciju, Fon der Lajen je istakla da se Samit EU-Zapadni Balkan održava u ključnom trenutku, s obzirom na to da Rusija nastavlja svoje vojne akcije. Ona je podsetila da je Evropska unija od svog osnivanja mirovni projekat, te da je mir ono što ujedinjuje države članice i pokreće svaku fazu integracije.

U ovom kontekstu, Fon der Lajen je pozvala na zajedničku akciju kako bi se iskoristile sve mogućnosti za dalju saradnju i integraciju zemalja Zapadnog Balkana u EU. Njen govor naglašava potrebu za hitnim i odlučnim koracima u pravcu proširenja, kako bi region mogao da se suoči sa izazovima koje donosi trenutna geopolitička klima.

Završavajući svoje izlaganje, Fon der Lajen je pozvala sve prisutne da se udruže i da zajedno rade na ostvarenju zajedničkih ciljeva, ističući da je saradnja ključna za budućnost ne samo regiona, već i same Evropske unije.

Dragoljub Gajić avatar