Poznato kada počinje primena e-bolovanja u celoj Srbiji: Kraj čekanju i papirima

Dragoljub Gajić avatar

Nikola Radoman iz Ministarstva zdravlja najavio je za RTS početak pilot-projekta e-bolovanja u četiri zdravstvene ustanove u Beogradu: Obrenovcu, Vračaru, Voždovcu i Zemunu. Ovaj projekat omogućava 257 lekara da aktivno koriste novi sistem, a očekuje se da će e-bolovanje postati dostupno širom Srbije do kraja septembra ili početkom oktobra, zavisno od spremnosti lokalnog informacionog sistema.

Radoman je izrazio zadovoljstvo napretkom koji je postignut do sada, naglašavajući da je već više od 15.000 bolovanja evidentirano putem novog sistema, a više od 1.000 bolovanja je poslato na lekarsku komisiju. „Smatramo da sve ide kako treba“, rekao je Radoman, dodajući da se lekari polako prilagođavaju novom sistemu i da se očekuje da će i druge zdravstvene ustanove uskoro početi da koriste e-bolovanje.

U okviru pilot-projekta uključena su odeljenja za ginekologiju, pedijatrijska odeljenja za školsko i predškolsko, kao i opšta medicina. Radoman je istakao da je sistem posebno olakšao proces kako pacijentima, tako i lekarima.

Jedna od glavnih prednosti e-bolovanja je što pacijenti više ne moraju da brinu o papirnoj dokumentaciji. Kada pacijent dođe kod lekara, prijavljuje se kao bolestan i dobija pregled. Nakon toga, dobija termin za kontrolu, a lekar mu izdaje elektronski dokument o privremenoj sprečenosti za rad, koji pacijent može da pošalje svom poslodavcu u elektronskoj formi. Radoman je napomenuo da pacijent ne mora da dolazi na kontrolu ako se oseća bolje, već može odmah da se vrati na posao.

Kada se bolovanje zatvori, potrebna dokumentacija se kreira i šalje pacijentu, koji je zatim može proslediti poslodavcu. Radoman je dodao da će u budućnosti elektronska dokumenta direktno odlaziti poslodavcima putem portala E-uprave, koji će služiti kao centralna tačka za razmenu informacija između lekara, pacijenata i poslodavaca.

Osim toga, administrativni proces za lekare je značajno olakšan. Oni više ne moraju da brinu o izračunavanju dužine bolovanja pre nego što pošalju zahtev na komisiju RFZO-a, jer se bolovanja duža od 30 dana automatski prosleđuju komisiji. Svaka dokumentacija vezana za konkretno bolovanje takođe se šalje elektronski, što dodatno pojednostavljuje proces. Komisija zatim razmatra dostavljene informacije, donosi odluku, a pacijent dobija SMS obaveštenje o ishodu, nakon čega lekar može da produži ili zaključi bolovanje.

U skladu s tim, Radoman je naglasio da se očekuje da će usluga e-bolovanja postati dostupna u celom zemlji vrlo brzo, što će zavisiti od spremnosti lokalnih informacionih sistema. Ova promena predstavlja značajan korak napred u modernizaciji zdravstvenog sistema u Srbiji i olakšavanju procesa za sve uključene strane.

U zaključku, pilot-projekat e-bolovanja u Beogradu predstavlja inovativni pristup koji bi mogao da unapredi kvalitet zdravstvene usluge i uštedi vreme kako pacijentima, tako i lekarima. S obzirom na brzi napredak u implementaciji i pozitivne povratne informacije, može se očekivati da će ovaj sistem uskoro postati standard u zdravstvenim ustanovama širom Srbije.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga