Potpredsednik Vlade Crne Gore, Milun Zogović, izjavio je da će ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog jezika najbolje potvrditi građanski i evropski karakter Crne Gore. On ističe da je realnost u zemlji takva da najveći broj građana govori srpskim jezikom, te da je diskriminacija prema tom jeziku sprovedena uprkos rezultatima popisa stanovništva. Zogović tvrdi da je neophodno ukloniti presedan koji ruši temelje građanskog i evropskog koncepta Crne Gore i da se to može postići kroz širi dijalog i uvažavanje faktičkog stanja.
On dalje navodi da je potrebno dopuniti Ustav novim članom koji bi služio kao norma za srpski jezik kao službeni jezik, uzimajući u obzir većinsko govorništvo građana. Zogović se zalaže za postizanje većine od 2/3 kroz dijalog i dogovor kako bi se ovo rešenje moglo implementirati u Ustav, ne kršeći pritom važeće ustavne norme.
Potpredsednik crnogorske Vlade ističe da je neophodno uvažiti realnost i ozbiljnost političkih aktera prilikom donošenja ovakvih odluka, te da se kroz pravni put može postići normiranje srpskog jezika bez kršenja ustavnih normi. Zogović smatra da je sada pravo vreme za donošenje ovakvih odluka i da postoji politička volja za uvođenje srpskog jezika kao službenog jezika u Crnoj Gori.
Ova inicijativa potpredsednika Vlade Crne Gore izazvala je različite reakcije u javnosti, ali Zogović ističe da je njegov cilj postizanje široke saglasnosti i uvažavanje faktičkog stanja u zemlji. Kroz dijalog i dogovor, on veruje da je moguće postići ovaj cilj bez narušavanja ustavnih normi i uz poštovanje prava svih građana.
Zogovićev predlog za ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog jezika u Crnoj Gori predstavlja korak ka većoj inkluzivnosti i poštovanju jezičke raznolikosti u zemlji. Kroz širi dijalog i političku volju ključnih aktera, ova inicijativa može doprineti jačanju građanskog i evropskog identiteta Crne Gore, te stvaranju dugoročne stabilnosti i napretka.