Prema novoj politici Meta korporacija neovlašteno koristi podatke korisnika u Srbiji i šire, kako bi trenirala svoje modele umjetne inteligencije. Stručnjaci tvrde da korisnici mogu biti „iskorišteni“ čak i bez vlastitih profila na Facebooku, Instagramu ili WhatsAppu, dovoljno je samo da se pojave u objavama drugih korisnika.
Meta je donijela odluku da koristi podatke građana Zapadnog Balkana za unapređenje umjetne inteligencije bez prethodnog obavještenja. Euronews Srbija nedavno je izvijestio da su milioni korisnika na ovim prostorima obuhvaćeni ovom praksom, a da nisu dobili informacije o novoj politici privatnosti koja je stupila na snagu 26. juna.
Poverenik za zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinković opisuje ovu situaciju kao nekontroliranu i brine se da je Meta već počinila nepovratne radnje. Iako su evropski državljani dobili opciju povlačenja svojih podataka, građani Balkana to pravo nisu imali, iako su zakoni usklađeni s EU propisima.
Meta nema predstavnika za zaštitu podataka o ličnosti u Srbiji, što je upozorila već 2019. godine. Kazna koju bi Meta mogla eventualno platiti u Srbiji iznosi samo 100 tisuća dinara, što je, prema povereniku, apsurdno malo za takvo kršenje privatnosti korisnika.
Organizacija Partneri Srbija ističe da kazne, bez obzira na iznos, trebaju biti provođene u potpunosti. Umjesto kazne, Poverenik je zakazao sastanak s predstavnicima Crne Gore i BiH kako bi se razmotrila daljnja rješenja. Obratio se i Komisiji za zaštitu podataka u Irskoj, glavnom regulatoru u EU, i pripremio novo pismo koje će biti dostavljeno do Kalifornije.
Stručnjak za informacijsku sigurnost Alen Delić ističe da problem obrade velikih količina podataka koje društvene mreže posjeduju postoji već dugi niz godina. Kaže kako su takvi sustavi temeljeni na podacima korisnika te da oni žive od tih informacija kako bi im mogli ponuditi određeni sadržaj. Iako postoje zakoni koji reguliraju umjetnu inteligenciju u EU, Delić ističe da i dalje postoji nedostatak informacija o načinu obrade podataka i njihovim posljedicama za pojedince.
Srbija, kao i cijeli region, ima isti zakonski okvir kao EU, ali eksperti su zabrinuti zbog nedovoljnog znanja o tome kako se podaci obrađuju. S obzirom na moć tehnoloških korporacija, Delić ističe da ni EU nije dovoljno moćna za borbu s njima te da je udruživanje ključno za zaštitu privatnosti korisnika.
Ukupno, situacija s Meta korporacijom izaziva zabrinutost jer svi korisnici, uključujući i one u EU, suočavaju se s nedostatkom transparentnosti u obradi njihovih podataka i nedovoljnom zaštitom privatnosti. Svjesnost i poštivanje zakona neophodni su kako bi se ograničila zloupotreba podataka i osigurala zaštita korisnika od nadzora velikih korporacija kao što je Meta.
