Povodom Međunarodnog dana pčela, dr sc. med. Zorica Plavšić, pulmolog, alergolog i apiterapeut, istakla je značaj pčelinjih proizvoda za zdravlje ljudi, kao i sve veću primenu apiterapije. U razgovoru za Srećne, Plavšić je naglasila važnost okupljanja stručnjaka iz oblasti veterinarske medicine, hemije, farmakologije, kao i lekara svih specijalnosti, kako bi se unapredila primena pčelinjih proizvoda u medicini. U tom cilju, organizuje onlajn kurs o apiterapiji, koji traje šest dana.
Apiterapija, reč koja potiče od latinske reči „apis“ (pčela), označava terapiju koju pčela pruža ljudima. Ovi proizvodi, uključujući med, vosak, propolis, polen, nektar, pčelinji hleb i pčelinji otrov, od davnina su korišćeni u lečenju raznih bolesti. Plavšić posebno ističe med i propolis kao ključne proizvode za jačanje imuniteta i zaštitu organizma. Propolis, koji se smatra antibioticom 21. veka, efikasan je u prevenciji razmnožavanja bakterija, virusa, parazita i gljivica. Preporučuje se uzimanje 10-15 kapi propolisa u slučaju prevencije, dok se u slučaju prehlade ili infekcije može povećati doza.
Dr Plavšić smatra da pčelinji otrov ima značajnu ulogu u lečenju malignih bolesti. Umesto tradicionalnog uboda pčele, sada se razvijaju standardizovani rastvori pčelinjeg otrova koji se koriste u terapiji. Ova metoda je pokazala obećavajuće rezultate, čak i u slučajevima malignih oboljenja kod životinja. Istraživači su primetili poboljšanje stanja kod pacijenata zahvaljujući primeni pčelinjeg otrova na tumorskim mestima.
Ipak, Plavšić upozorava da je upotreba pčelinjeg otrova rizična za osobe koje su alergične, te se preporučuje testiranje na alergije pre nego što se krene sa terapijom. Osobe koje su sklone takvim reakcijama trebaju biti posebno oprezne.
Apiterapija takođe uključuje inhalaciju vazduha iz pčelinjih košnica, što postaje sve popularnije. Ova metoda se sprovodi u specijalnim apikomorama, drvenim kućicama namenjenim ovoj vrsti terapije. U intervjuu je spomenuta i priča o devojčici koja se često razboljevala kada je krenula u obdanište, ali je nakon inhalacija u apikomorama primetila značajno poboljšanje.
Doktorka Plavšić je takođe govorila o važnosti edukacije i informisanja javnosti o prednostima pčelinjih proizvoda. Kako bi se podigla svest o ovom obliku terapije, njen cilj je okupljanje stručnjaka koji će raditi na istraživanju i razvoju novih metoda korišćenja pčelinjih proizvoda.
Na kraju, Plavšić je naglasila da je važno da javnost bude svesna potencijala pčelinjih proizvoda, ne samo u medicini, već i u svakodnevnom životu. Ovi proizvodi mogu značajno doprineti poboljšanju zdravlja, ali je ključna edukacija i pravilna upotreba.
Međunarodni dan pčela obeležava se kako bi se skrenula pažnja na važnost pčela i pčelinjih proizvoda za ekosistem i ljudsko zdravlje. Ova inicijativa poziva sve da se uključe u očuvanje pčela i njihovu zaštitu, jer su one ključne za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta, kao i za proizvodnju hrane.
Pčele, kao vredni radnici prirode, igraju ključnu ulogu u oprašivanju i održavanju biodiverziteta. Osnaživanjem svesti o značaju pčela i pčelinjih proizvoda, možemo doprineti ne samo našem zdravlju, već i zdravlju planete.
