U Bosni i Hercegovini, tokom prvih šest meseci 2025. godine, zabeleženo je 10.831 živorođeno dete, što predstavlja pad od 2,79 procenata u odnosu na isti period prethodne godine. Ovaj trend ukazuje na kontinuirani demografski izazov sa kojim se zemlja suočava, s obzirom na to da se broj novorođenčadi smanjuje iz godine u godinu.
Podaci koje je objavila Agencija za statistiku BiH takođe otkrivaju da je u istom periodu umrlo 18.162 osobe, što predstavlja povećanje od 5,14 procenata u odnosu na 2024. godinu. Ovi podaci ukazuju na rastući broj umrlih, što dodatno pogoršava demografski priraštaj u zemlji.
Prirodni priraštaj, koji se izračunava kao razlika između broja živorođene dece i umrlih, pokazuje negativan trend. U prvom polugodištu 2025. godine, prirodni priraštaj iznosio je minus 7.331, u poređenju sa minus 6.132 iz 2024. godine. Ovi podaci ukazuju na sve veći problem starenja populacije i smanjenja broja mladih ljudi, što može imati dugoročne posledice po ekonomiju i društvo u celini.
Analitičari ističu da se ovakva demografska slika može povezati sa nizom faktora, uključujući ekonomske prilike, migracije i opšte životne uslove. Mnogi mladi ljudi odlučuju da napuste zemlju u potrazi za boljim životnim perspektivama u inostranstvu, što dodatno smanjuje natalitet.
U mnogim delovima BiH, posebno u ruralnim područjima, mladima su dostupne ograničene mogućnosti za zapošljavanje i obrazovanje, što ih često navodi na odlazak u veće gradove ili inostranstvo. Ova migracija mladih dovodi do smanjenja broja radne snage i dodatno opterećuje socijalne sisteme.
Takođe, sve veći troškovi života, uključujući stanovanje, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, čine roditeljstvo manje pristupačnim mnogim mladim parovima. To često rezultira odlaganjem zasnivanja porodice ili smanjenjem broja dece koju parovi odlučuju da imaju.
Vlada i relevantne institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa izazovom stvaranja politika koje bi mogle podstaknuti natalitet i zadržati mlade ljude u zemlji. To može uključivati mere kao što su poreske olakšice za porodice, poboljšanje uslova za roditeljstvo, kao i stvaranje radnih mesta koja će privući mlade ljude da ostanu.
Demografski problemi nisu jedinstveni za Bosnu i Hercegovinu. Mnoge zemlje u regionu suočavaju se sa sličnim izazovima, ali je važno da se Bosna i Hercegovina fokusira na svoje specifične okolnosti i razvije strategije koje će omogućiti održiv razvoj i rast.
Povećanje broja umrlih i smanjenje broja živorođene dece može imati dalekosežne posledice po društvo, uključujući smanjenje ekonomske aktivnosti, povećanje pritiska na penzione sisteme i opšte smanjenje kvaliteta života. Stoga je od suštinskog značaja da se ovaj problem ozbiljno shvati i da se preduzmu konkretne akcije ka njegovom rešavanju.
U skladu sa ovim podacima, važno je da se poveća svest o značaju porodice i podrške mladim parovima, kao i da se stvore uslovi koji će omogućiti ljudima da ostanu u svojoj zemlji i da doprinosi njenom razvoju. Samo kroz zajednički trud i strateško planiranje, Bosna i Hercegovina može nadmašiti trenutne izazove i osigurati bolju budućnost za svoje građane.