Bogorodičina crkva u Donjoj Kamenici: Povijest i Tjedna freska
Bogorodičina crkva u Donjoj Kamenici po mnogim je aspektima nesvakidašnja crkva u cijeloj Srbiji. Smještena u središtu sela pokraj Knjaževca i podno Stare planine, ova prekrasna srednjovjekovna zgrada i dan danas prilično je misteriozna i neistražena, a ono što o njoj znamo zapravo otvara mnogo više pitanja nego što pruža odgovora.
Sama arhitektura Bogorodičine crkve prilično je neobična i nekarakteristična za ove krajeve. Iako relativno male dimenzije, građevina ima kupolu i kat, ali i dva zvonika zbog kojih se stječe dojam mnogo većeg objekta. Nastala je pod utjecajem mješavine dva stila – vizantijskog i romanskog, a čitav izgled donio joj je i nadimak – srpski Notre Dame.
Da stvar bude zanimljivija – ovo nije jedina neobičnost kada je u pitanju ova crkva.
Misteriozni ktitor
Crkva Presvete Bogorodice izgrađena je u prvoj polovini 14. stoljeća, ali vlasnik zgrade nije poznat. Na temelju ktitorske kompozicije znamo da je crkvu podigao Mihailo. Međutim, postoji rasprava o tome tko je zapravo bio taj Mihailo – bugarski povjesničari vjeruju da je riječ o njihovom caru Mihailu Šišmanu, dok srpski istraživači misle da je crkva zadužbina Mihaila Anđelovića, velikog vojvode despota Lazara Brankovića.
Postoji i mogućnost da je u pitanju bio neki lokalni plemić, a ne član vladajuće dinastije, pa zapravo pravi vlasnik zgrade i danas ostaje nepoznat.
Kako je crkva nekada izgledala?
Bogorodičina crkva godinama je bila u ruševnom stanju. Tako je dočekala i početak 20. stoljeća. Zabilježeno je da je 1932. znatan dio oltarnog prostora bio u ruševinama. Konzervatorski radovi i istraživanje okoline završili su tek 1958. godine, a arheološka iskopavanja tada su otkrila nekropolu u blizini crkve iz razdoblja od 14. do 17. stoljeća. Osim vrijednih materijalnih nalaza oko same svetinje, iskopano je i preko 70 grobova.
Zahvaljujući ktitorskoj kompoziciji sačuvanoj u donjem dijelu crkve na kojoj se vidi njen nekadašnji izgled, znamo da je nekada imala i drveni egzonarteks s katom. No, taj dio nikada nije obnovljen, pa se danas mogu vidjeti samo kameni temelji.
Bogorodičina crkva u Donjoj Kamenici nalazi se pod zaštitom kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.
Jedinstvene freske
Ova crkva poznata je i po specifičnim freskama od kojih su neke jedinstvene u cijelom pravoslavnom svijetu.
Činjenica da je u njihovoj izradi korištena vizantijsko plava boja govori o tome da vlasnik crkve nije štedio na troškovima. Ova boja je tijekom srednjeg vijeka bila skuplja od zlata, pa je korištena za oslikavanje samo najbogatijih crkava i manastira – Sopoćana, Studenice, Dečana, Gračanice… i Bogorodičine crkve u Donjoj Kamenici.
Osim izrade, i pojedini prikazi na freskama neobični su i posebni – Sveti ratnici Teodor Tiron i Teodor Stratilat prikazani su zagrljeni kako jašu na konjima, Tajna večera specifična je po rasporedu sjedenja Isusa i apostola, a u jednoj od kula nalaze se freske iz ciklusa života i stradanja Svete Petke na kojima je svetica prikazana slobodnih grudi što je jedinstveno u kršćanskom svijetu.
Većini fresaka u donjem dijelu crkve lica su oštećena. Općenito je mišljenje da je to učinjeno za vrijeme turske vladavine ovim prostorima, ali postoje i tvrdnje da je riječ zapravo o običaju koji ima korijene u poganskim uvjerenjima.
Bogorodičina crkva u Donjoj Kamenici čuva brojne tajne i neobičnosti koje je čine izuzetnom među brojnim crkvama u Srbiji. Njena povijest i umjetnički sadržaji svakako su razlog da se posjetitelji upute u ovaj misteriozni dragulj srednjovjekovne arhitekture.
