Naučnici širom sveta trenutno pokušavaju da utvrde šta je dovelo do naglog i drastičnog hlađenja Atlantskog okeana u pojasu ekvatora. Ovaj fenomen je nedavno zabeležen, a stručnjaci imaju vrlo malo tragova o potencijalnim uzrocima.
Pojas koji se sada postepeno ponovo zagreva protezao se nekoliko stepeni severno i južno od ekvatora, u regionu koji je poznat po tome da menja faze od tople do hladne na svakih nekoliko godina. Međutim, nagli pad temperature bio je toliko drastičan da je to bilo bez presedana, kako tvrdi Franc Tučen, postdoktorand Univerziteta u Majamiju koji je analizirao ovaj fenomen.
„Pokušavamo da shvatimo šta se zapravo dogodilo. Možda je ovo prolazna faza za koju još uvek nemamo razumevanja“, dodaje Majkl Mekfaden, naučnik Nacionalne okeanske i atmosferske administracije (NOAA).
Površina mora na istočnom ekvatorijalnom Atlantiku bila je najtoplija u februaru i martu, sa temperaturom preko 30 stepeni Celzijusa, što je najtoplije merenje još od 1982. Međutim, u junu mesecu temperature su naglo pale na 25 stepeni, što je bila najniža izmerena temperatura za tu godišnje doba.
Prognoze pokazuju da se ovo hlađenje možda može povezati sa fenomenom poznatim kao Atlantska Nina, koji izaziva pojačane padavine nad zapadnom Afrikom i smanjene padavine na severoistoku Brazila i u zemljama Gvinejskog zaliva. Ovaj fenomen, koji nije bio toliko intenzivan kao La Nina u Pacifiku, nije zabeležen od 2013. godine. Da bi bio proglašen, potrebno je da traje najmanje tri meseca, do kraja avgusta, ali trenutna situacija to ne potvrđuje.
Hladnije vode na površini obično prate snažniji vetrovi pasati, koji su glavni pokretači Atlantske Nine. Međutim, nedavno zahlađenje se poklopilo sa slabijim vetrovima na jugoistočnom delu ekvatora, koji deluju suprotno od očekivanog, ukoliko bi trebalo da budu glavni uzrok hlađenja.
„Sada mislimo da vetrovi zapravo reaguju na hlađenje“, dodaje Tučen.
Iako je ovaj događaj bez presedana, malo je verovatno da je posledica ljudskih faktora i klimatskih promena. Mekfaden smatra da je ovo samo prirodna varijacija klimatskog sistema nad ekvatorijalnim Atlantikom.
U narednim mesecima, naučnici će nastaviti sa istraživanjima kako bi bolje razumeli šta se zapravo dogodilo sa hlađenjem Atlantskog okeana u pojasu ekvatora. U međuvremenu, javnost ostaje upoznata sa ovim fenomenom i potencijalnim posledicama koje on može imati na globalnu klimu i vremenske prilike.