Neuralink kreće u proizvodnju: Mask hoće svima da ugradi čip u mozak

Dragoljub Gajić avatar

Neuralink, kompanija koju je osnovao Ilon Mask, jedan od najpoznatijih milijardera na svetu, najavila je ambiciozne planove za budućnost razvoja tehnologije koja povezuje ljudski mozak sa računarima. Ova inovativna firma već nekoliko godina radi na razvoju uređaja koji bi omogućili direktnu komunikaciju između mozga i spoljnog sveta putem računara. Prema najnovijim informacijama, Neuralink planira da započne masovnu proizvodnju ovih uređaja, sa ciljem da do 2026. godine pređe na potpuno automatizovanu hiruršku proceduru.

Uređaji koje razvija Neuralink imaju potencijal da revolucioniraju način na koji ljudi komuniciraju sa tehnologijom. Ovi implantati, koji se ugrađuju u mozak, mogu pomoći osobama sa neurološkim poremećajima da povrate neke od svojih funkcija, kao što su kretanje ili govor. Takođe, kompanija se nada da će u budućnosti omogućiti zdravim ljudima da poboljšaju svoje kognitivne sposobnosti, što otvara vrata za brojne etičke i moralne debate.

Jedan od ključnih ciljeva Neuralinka je da izvede hirurške zahvate na što manje invazivan način. Trenutno se implantacija ovih uređaja vrši uz pomoć robota koji su obučeni za precizno umetanje elektroda u mozak. Mask je naglasio da je automatizacija ovog procesa od suštinske važnosti kako bi se smanjile greške i povećala sigurnost pacijenata. Uređaji koje planiraju da proizvode trebali bi biti dizajnirani tako da se lako mogu umetnuti i da se pacijenti brzo oporave nakon operacije.

Mask je takođe istakao da je jedna od ključnih prednosti ove tehnologije mogućnost da se ljudski mozak poveže sa internetom. Ova ideja može delovati kao naučna fantastika, ali Neuralink veruje da će to postati stvarnost. Povezivanje sa internetom moglo bi omogućiti ljudima da komuniciraju sa uređajima samo svojim mislima, što bi značajno promenilo način na koji koristimo tehnologiju.

Pored toga, Neuralink planira da se fokusira na istraživanje i razvoj kako bi se osiguralo da njihovi uređaji budu bezbedni i efikasni. Kompanija je već izvršila nekoliko testova na životinjama, a rezultati su pokazali obećavajuće rezultate. Međutim, pre nego što započne masovnu proizvodnju, Neuralink će morati da prođe kroz rigorozne testove i odobrenja od strane regulatornih tela, uključujući i američku Administraciju za hranu i lekove (FDA).

Osim tehnoloških izazova, Neuralink se suočava i sa etičkim pitanjima koja se postavljaju u vezi sa ovakvim tehnologijama. Stručnjaci upozoravaju na moguće rizike i posledice koje bi ovakva povezanost mogla imati na ljudsku prirodu. Mnogi se pitaju da li bi ovakva tehnologija mogla stvoriti razlike između onih koji imaju pristup ovakvim uređajima i onih koji nemaju, čime bi se dodatno povećale socijalne nejednakosti.

Uprkos tim izazovima, Mask ostaje optimističan i veruje da će Neuralink moći da prevaziđe prepreke. On naglašava da je cilj kompanije ne samo razvoj tehnologije, već i pružanje rešenja za mnoge ljudske probleme, posebno u oblasti zdravstva. U tom smislu, Neuralink se nada da će pomoći osobama sa teškim neurološkim stanjima da povrate funkcije koje su izgubili, čime bi im se poboljšao kvalitet života.

Kako se približava rok 2026. godine, svet sa nestrpljenjem očekuje nove informacije o napretku Neuralinka. Ako uspiju u svojim ambicijama, mogli bi postati pioniri u oblasti neurotehnologije, a njihovi uređaji mogli bi postati standard u medicini i svakodnevnom životu. Ova tehnologija može otvoriti vrata za budućnost u kojoj će se ljudska bića i mašine još više povezati, ali će takođe zahtevati pažljivo razmatranje etičkih i moralnih implikacija koje dolaze sa tim.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga
Najnoviji Članci