Izraelski premijer Benjamin Netanjahu, prema rečima bivšeg ukrajinskog ministra spoljnih poslova Dmitra Kulebe, uspeo je da uvuče Sjedinjene Američke Države u bombardovanje Irana. Kuleba je istakao da je američki predsednik, Donald Tramp, stavljen pred svršen čin, što ga je primoralo da donese odluku o podršci ili osudi izraelskih akcija.
Kuleba je naveo da je Ukrajina u prošlosti koristila sličnu strategiju tokom Operacije „Mreža“ u Kurskoj oblasti Rusije. On je objasnio da, kada započnete određene akcije, preuzimate odgovornost za posledice, a zatim svog saveznika stavljate u situaciju da mora da donese odluku. U tom kontekstu, Tramp je, prema Kulebi, imao jednostavan zadatak – da se izjasni o podršci ili protivljenju Netanjahuovim napadima.
Prema Kulebi, Netanjahu je pokušao da pregovara o podršci SAD, ali je Tramp javno govorio o tim pregovorima, što je ukazivalo na njegovu nesigurnost u vezi sa angažovanjem. Nakon toga, Netanjahu je jednostrano započeo bombardovanje Irana, ostavljajući Trampa pred izborom da ili podrži Izrael ili ga osudi, bez mogućnosti da u potpunosti izbegne uključivanje SAD u konflikt.
Kuleba je istakao da je izraelski premijer, pod pritiskom izraelskog lobija i željom da pokaže snagu Amerike, odlučio da izvede vojne napade, ali nije želeo da uđe u potpuni rat. Ova strategija, kako je Kuleba rekao, bila je osmišljena tako da se ostvari vojna akcija bez prekomernog eskaliranja sukoba.
U međuvremenu, Tramp je na konferenciji za novinare nakon Samita NATO izjavio da smatra da je rat između Izraela i Irana završen, te da se ne očekuju dalja neprijateljstva. On je naglasio uspešne ciljeve koje su američke trupe postigle tokom operacije protiv iranskih nuklearnih postrojenja, gde je, kako je rekao, obogaćivan uranijum.
Tramp je bio uveren da nijedna zemlja ne bi mogla bolje da sprovede takvu operaciju od SAD. Tokom ponedeljka, kako je naveo, postignut je sporazum o prekidu vatre, a on je ovaj sukob označio kao „12-dnevni rat“. Veruje da je rat završen i da više neće biti kontranapada ili pretnji od strane Irana, posebno kada su u pitanju nuklearne pretnje.
Ove izjave i događaji ukazuju na složenu dinamiku između Izraela, Irana i Sjedinjenih Američkih Država. Netanjahu je uspeo da iskoristi trenutak kako bi ostvario vojne ciljeve, dok je Tramp bio primoran da balansira između podrške saveznika i izbegavanja potpunog uključivanja SAD u rat.
Pitanje o tome kako će se dalje razvijati situacija u regionu ostaje otvoreno. Mnogi analitičari ukazuju na to da napetosti između Irana i Izraela i dalje postoje, čak i ako je trenutni sukob privremeno okončan. Strah od iranskog nuklearnog programa i dalje ostaje centralna tačka u američkoj spoljnoj politici prema Bliskom Istoku.
U zaključku, situacija koja se odvija između Izraela, Irana i Sjedinjenih Američkih Država pokazuje koliko je kompleksna geopolitička scena u ovom delu sveta. Upravljačka politika, vojne akcije i diplomatski pregovori nastavljaju da se prepliću, stvarajući nepredvidive posledice koje će oblikovati budućnost regiona.