Generalni nestanak struje koji se dogodio 28. aprila 2023. godine, kada je oko 60 miliona ljudi ostalo bez električne energije u Portugalu i Španiji, može postati učestala pojava, upozorava nova studija britanske organizacije Ember. Ovaj incident, koji se smatra najvećim nestankom struje u savremenoj istoriji, izazvao je zabrinutost zbog ograničenih veza između Pirinejskog poluostrva i kontinentalne elektroenergetske mreže.
Prema izveštaju, Portugalija i Španija su najslabije povezane zemlje u Evropi kada su u pitanju elektroenergetske interkonekcije. Ember je istakao da je „Pirinejsko poluostrvo ranjivije na rizik od nestanka struje nego druge evropske zemlje zbog ograničenih veza sa kontinentalnom mrežom“. Ove nedostatke su prepoznale i vlade obe zemlje, koje su zatražile od Evropske unije podršku za nove projekte interkonekcija, naglašavajući da su jače veze ključne za izbegavanje budućih poremećaja.
Španija se oporavila od incidenta za otprilike 16 sati, uz pomoć Francuske i Maroka. Prva elektroenergetska linija između Francuske i Španije ponovo je aktivirana samo 10 minuta nakon nestanka, a ubrzo su uspostavljene i veze sa Marokom. Oporavak u Španiji postignut je zahvaljujući hidroelektranama i gasnim elektranama, dok je Portugalija obnovila mrežu za deset sati, prema rečima ministarke zaštite životne sredine Marije Grake Karvaljo.
Preliminarni izveštaj Evropske asocijacije operatora elektroenergetskih sistema (ENTSO-E) ukazuje na to da je Portugalija, za razliku od Španije, započela obnovu električne energije bez neposredne spoljne pomoći. Kompanija REN, koja upravlja portugalskom elektroenergetskom mrežom, aktivirala je hidroelektrane sa autonomnim startom manje od sat vremena nakon nestanka. Proces oporavka odvijao se u fazama, a prve „ostrvske“ električne jedinice počele su sa radom između 16:00 i 17:30 časova, što je omogućilo postepeno vraćanje mreže.
Što se tiče uzroka nestanka, španski izveštaj navodi da je incident imao „višestruke uzroke“ i da je do njega došlo usled prekomernih napona. Isključena je mogućnost sajber napada ili spoljnog uticaja, a problem je pripisan sistemskim greškama, uključujući nedovoljno planiranje i slabosti u kontroli napona na mreži. Konačni izveštaj evropskih operatora očekuje se u oktobru.
Jedan od ključnih problema koji je otkriven tokom ovog incidenta jeste ograničen kapacitet uvoza struje. Španski oporavak pokazuje koliko su električne uvozne veze važne, a analiza Ember-a navodi da čak 55 odsto evropskog elektroenergetskog sistema može biti smatrano ugroženim zbog ograničenih hitnih uvoznih opcija. Tri zemlje – Španija, Irska i Finska – su posebno izložene jer imaju veoma malo podrške od susednih zemalja u slučaju problema na mreži.
Portugalija gotovo u potpunosti zavisi od Španije, što znači da u slučaju problema u susednoj zemlji nema mnogo alternativnih izvora uvoza. Ova situacija dodatno naglašava važnost međuveza između zemalja EU. Primer Ukrajine i Moldavije, koje su pretrpele velike gubitke struje zbog ruske agresije, ukazuje na to koliko je prekogranična razmena električne energije sa susedima iz EU ključna.
Nakon velikog nestanka, vlade Portugala i Španije su apelovale na Evropsku komisiju za političku i finansijsku podršku kako bi ubrzale projekte međuveza između Pirinejskog poluostrva i ostatka EU. Ministarstva zaštite životne sredine i energetike obema zemalja naglašavaju potrebu za čvrstom političkom i finansijskom posvećenošću na svim nivoima kako bi se osigurala brza i efikasna integracija Pirinejskog poluostrva u evropski energetski sistem.
U pismu upućenom evropskom komesaru za energetiku, Denu Džorgensenu, predložili su održavanje ministarskog sastanka kasnije ove godine, na kojem bi zajedno sa Francuskom i Komisijom mogli da dogovore plan i konkretne korake za postizanje evropskih ciljeva za 2030. i 2040. godinu. Ovaj incident ukazuje na hitnu potrebu za jačanjem elektroenergetskih interkonekcija u Evropi, kako bi se obezbedila stabilnost i sigurnost snabdevanja električnom energijom.