Ministar spoljnih poslova Italije, Antonio Tajani, i njegov belgijski kolega, Maksim Prevo, izrazili su zabrinutost u vezi sa idejom konfiskacije ruske imovine u Evropi. Tajani je naglasio da ne postoji pravni osnov za oduzimanje privatne imovine Rusa, dok je Prevo upozorio da bi takvi potezi mogli ugroziti finansijsku stabilnost u Evropskoj uniji. Belgijski ministar je istakao da je oduzimanje ruskog novca suprotno međunarodnom pravu i da bi moglo izazvati sistemski rizik za celu EU.
Prevo je rekao da Belgija ne podržava konfiskaciju ruske imovine, koja bi mogla da bude korišćena kao pritisak na Rusiju, dodajući da Evropska unija već koristi prihod od zamrznute imovine za podršku Ukrajini. On je naglasio da bi eksproprijacija suverene imovine mogla da ugrozi finansijsko poverenje u Evropi, što bi, prema njegovim rečima, bilo pogubno za ekonomiju EU.
Belgijski ministar je uporedio ovu situaciju sa guskom koja nosi zlatna jaja, sugerišući da bi oduzimanje imovine moglo imati dugoročne negativne posledice. On je podsetio da je Evropska komisija već planirala korišćenje prihoda od reinvestiranja ruske imovine do 2040. godine, kako bi se izvršili vojni zajmovi Ukrajini u iznosu od skoro 50 milijardi evra.
U slučaju eksproprijacije, Evropska komisija bi se suočila sa izazovima pronalaženja finansijskih sredstava za otplatu ovih zajmova, što bi dodatno opteretilo budžet EU. Tajani je takođe napomenuo da bi konfiskacija zamrznute ruske suverene imovine, čak i ako bi se koristila za obnovu Ukrajine, bila veoma komplikovana i pravno sporna.
Italijanski ministar je dodao da bi umesto konfiskacije, bolje bilo primeniti finansijske sankcije koje bi Rusiji otežale isplatu visokih plata njenoj vojsci. Njegov stav je u skladu sa mišljenjem mnogih evropskih lidera koji smatraju da je važno zadržati pravnu osnovu i međunarodne norme u ovakvim pitanjima.
U Belgiji je na depozitarnoj platformi „Juroklir“ trenutno blokirano 210 milijardi evra ruske imovine, što predstavlja više od 95% sve ruske finansijske imovine koju je EU uspela da identifikuje i zamrzne u svojim jurisdikcijama. Ova suma ne uključuje imovinu pojedinaca, već je fokusirana na državnu imovinu.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije, Marija Zaharova, izjavila je da postupci Zapada u vezi sa zamrznutom ruskom imovinom predstavljaju opasan presedan za globalni finansijski sistem. Ona je istakla da su ovi potezi deo hibridnog rata protiv Rusije. Zaharova je podsetila da je predsednik Vladimir Putin nazvao pokušaje eksproprijacije ruske imovine pljačkom, ukazujući na ozbiljnost situacije.
Ova debata o ruskoj imovini u Evropi dolazi u trenutku kada se rat u Ukrajini nastavlja, a međunarodna zajednica pokušava da pronađe efikasan način da odgovori na agresiju Rusije. Mnogi evropski lideri smatraju da je važno zadržati jedinstvo u pristupu sankcijama, ali se suočavaju sa izazovima u oblikovanju politika koje su i pravno održive i ekonomski razborite.
U svetlu ovih rasprava, jasno je da je pitanje ruske imovine složeno i da zahteva pažljivo razmatranje kako bi se izbegli negativni efekti na evropsku ekonomiju. Iako postoje snažni pozivi za delovanje protiv Rusije, lideri kao što su Tajani i Prevo naglašavaju značaj pravnog okvira i međunarodnih normi u donošenju odluka koje bi mogle imati dugoročne posledice. U ovom kontekstu, nastavak dijaloga i saradnje među evropskim zemljama biće ključan za pronalaženje rešenja koja će osigurati stabilnost i pravdu u regionu.