Njihova otkrića ukazuju na to da su žene u postmenopauzi doživele smanjenje sive mase u delovima mozga koji su ključni za pamćenje, regulaciju emocija i pažnju, uključujući hipokampus i entorinalni korteks. Ove regije su često pogođene u ranim fazama Alchajmerove bolesti. Pored toga, mnoge žene su prijavile povećanu anksioznost, depresiju i probleme sa spavanjem, što dodatno ukazuje na složen uticaj hormonalnih promena na mozak.
Menopauza je identifikovana kao period tokom kojeg dolazi do smanjenja sive mase u ključnim regijama mozga, posebno u hipokampusu, entorinalnom korteksu i anteriornom cingulatnom korteksu. Ove regije su povezane sa učenjem, pamćenjem, donošenjem odluka i kontrolom emocija. Smanjenje sive mase u ovim delovima je značajno za naučnike jer su to iste regije koje prve pokazuju promene kod Alchajmerove bolesti, neurodegenerativnog poremećaja koji utiče na veliki broj žena širom sveta.
Ove promene mogu objasniti zašto neke žene nakon menopauze doživljavaju osećaj „zamagljenog uma“ ili slabije pamćenje svakodnevnih informacija. Iako memorija generalno nije potpuno narušena, brzina obrade i fokus mogu biti pogođeni u većoj meri nego pre menopauze, a to može biti posledica hormonskih promena i njihove uloge u održavanju neuronskih veza.
Iako mnoge žene koriste hormonsku nadoknadnu terapiju (HRT) kako bi ublažile simptome menopauze poput valunga i noćnog znojenja, nova studija pokazuje da takva terapija ne zaustavlja strukturalne promene u mozgu. Ipak, žene koje su primale HRT pokazale su sporiji pad brzine reakcija u određenim zadacima, što može biti indikator da terapija delimično štiti neke aspekte moždane funkcije.
Međutim, istraživači ukazuju na to da su žene na HRT imale i više psihičkih simptoma poput anksioznosti i depresije, iako su neki od tih simptoma verovatno postojali pre terapije. Zbog toga stručnjaci naglašavaju da je HRT individualna odluka i da je praćenje zdravstvenog stanja žena tokom i nakon terapije ključno za donošenje ispravnih medicinskih odluka.
Nalazi istraživanja ukazuju na to da promene u hormonskom balansu kod žena ne utiču samo na telesne simptome, već mogu preoblikovati moždanu strukturu i mentalno zdravlje. S obzirom na to da žene obolevaju od demencije gotovo dvostruko češće od muškaraca, ovo istraživanje pruža važne tragove za razumevanje bioloških razloga tog trenda i mogućih pravaca prevencije u budućnosti.
Stručnjaci pozivaju na veću senzibilizaciju zdravstvenih sistema i društva u celini kako bi se menopauza posmatrala kao značajan period u životu žene koji zahteva podršku u fizičkom, mentalnom i kognitivnom smislu. Ove promene se mogu javiti u vreme kada žene i dalje aktivno rade i žive, što dodatno naglašava potrebu za podrškom i razumevanjem.
U svetlu ovih otkrića, važno je nastaviti istraživanja koja će pomoći u razumevanju kako hormonalne promene utiču na mozak i kako se može pružiti adekvatna podrška ženama tokom ovog važnog životnog perioda. Samo kroz sveobuhvatno razumevanje ovih pitanja može se stvoriti okruženje koje će omogućiti ženama da se suoče sa izazovima menopauze sa više samopouzdanja i manje stresa.
