Naučnici naučili ptice migraciji

Dragoljub Gajić avatar

Nagrada za fotografiju iz 2024. godine osvetljava inovativni naučni projekat u kojem istraživači pomažu jatu ptica da ponovo nauči migracionu rutu prema Španiji. Ovaj jedinstveni poduhvat, koji uključuje i letenje sa pticama u paraglajderu, ima za cilj da obnovi migratorne instinkte ćelavog ibisa (Geronticus eremita), jedne od najugroženijih ptičjih vrsta na svetu. Ova vrsta je u Evropi nestala kao migratorna populacija pre više od 400 godina, a cilj austrijske naučne grupe Waldrappteam je da ponovo uspostavi prirodnu migraciju.

Ćelavi ibis se uzgaja u Nemačkoj, gde se ptice pripremaju za selidbu ka jugu kako bi preživele zimske mesece u toplijim predelima. Kako je migracioni instinkt ove vrste vremenom izgubljen, naučnici su primorani da ih obučavaju kako da prate putanju prema južnim regionima Evrope.

Tokom ranog razvoja, ptice se vežu za svoje „usvojene roditelje“, istraživače koji ih odgajaju. Ova snažna socijalna veza igra ključnu ulogu u njihovoj sposobnosti da prate letelicu tokom migracije. Prema rečima istraživača, jato je tokom putovanja pratilo paraglajder, koji je bio vođen signalima i glasovnim uputstvima iz vazduha. Završna faza puta trajala je otprilike pedeset dana, a nagrađena fotografija prikazuje 36 ptica iznad polja u Andaluziji, na jugu Španije.

Fotografiju je snimio Gunar Hartman, a ptice su izlegle u aprilu u austrijskom mestu Rozeh, gde su provela tri meseca u Bavarskoj kako bi naučila da prate letelicu. Snimak je napravljen u hladno jutro tokom završne faze putovanja, kada je motivacija ptica bila manja nego ranije.

Hartman naglašava da su ptice razvile izuzetno jaku vezu sa svojim hraniteljima i da su sposobne da ih prate na velikim udaljenostima. Ceo proces bio je emotivno intenzivan i ostavio je dubok utisak na sve učesnike projekta. Cilj istraživanja je da se kroz naredne generacije uspostavi stabilna migraciona ruta koju će ptice moći da prate bez ljudske pomoći, čime bi se ponovo formirala migraciona tradicija koja je nekada postojala u Evropi.

U prirodnim uslovima, ptice bi tokom jeseni letele ka jugu preko Alpa do toplijih područja Italije, ali klimatske promene su oslabile termalne struje iznad planina. To je dovelo do preusmeravanja rute ka Španiji, gde su uslovi za preživljavanje povoljniji.

Istraživači upozoravaju da su pred ovim projektom brojni rizici. U prethodnim godinama, loše vremenske prilike i sudari sa električnim vodovima uzrokovali su povrede pojedinih ptica. Ove godine izleglo se 32 jedinke, a obuka za praćenje letelica započinje u julu. Fotografija Gunara Hartmana osvojila je prvo mesto na takmičenju „Scientist at Work 2026“, u konkurenciji više od 220 radova iz celog sveta.

Na kraju, ovaj projekat ne samo da predstavlja značajan naučni poduhvat, već i podseća na važnost očuvanja biodiverziteta i prirodnih migracionih puteva koji su vitalni za opstajanje mnogih vrsta. Uz podršku naučne zajednice i zajednice u celini, istraživači se nadaju da će uspeti da vrate prirodni migracioni instinkt ćelavog ibisa, koji će omogućiti da ova vrsta ponovo zauzme svoje mesto u evropskom ekosistemu.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga
Najnoviji Članci