Napalci beru srpsku jabuku: Ovo su sezonci sa najveće plantaže u Srbiji

Dragoljub Gajić avatar

Na orezivanju voćnjaka na 300 hektara zaposleni državljani Nepala

U Srbiji je započela nova sezona orezivanja voćnjaka, koja se obavlja na površini od 300 hektara. Ova aktivnost je od posebnog značaja za voćarsku industriju, a za njeno izvođenje angažovani su radnici iz Nepala, što je postalo uobičajena praksa u ovoj grani poljoprivrede.

Orezivanje voćaka je ključno za postizanje visokih prinosа, ali i za očuvanje zdravlja biljaka. Tokom ove sezone, očekuje se da će radnici iz Nepala doprineti kvalitetu i efikasnosti ovih radova. Njihovo angažovanje je rezultat nedostatka domaće radne snage i sve veće potražnje za profesionalnim radnicima u poljoprivredi.

Radnici iz Nepala, koji su već nekoliko godina prisutni u srpskoj voćarskoj industriji, donose sa sobom znanje i iskustvo koje su stekli u svojim matičnim zemljama. Orezivanje voćaka zahteva stručnost, a mnogi od ovih radnika su prošli obuke koje ih pripremaju za ovakve poslove. U Srbiji, oni se suočavaju sa drugačijim klimatskim uslovima i vrstama voća, ali su se brzo prilagodili i naučili specifičnosti rada u srpskim voćnjacima.

Prema rečima vlasnika voćnjaka, angažovanje stranih radnika je neophodno kako bi se obezbedila pravovremena i kvalitetna obrada voćnjaka. „Bez njih, ne bismo mogli da postignemo željene rezultate. Održivost naših voćnjaka zavisi od kvalitetnog orezivanja, a domaće stanovništvo nije zainteresovano za ovakve poslove“, ističe on.

Ova praksa je izazvala podeljena mišljenja među lokalnim stanovništvom. Dok jedni smatraju da je angažovanje stranih radnika nužno i korisno, drugi su zabrinuti zbog gubitka radnih mesta za domaće radnike. „Nadam se da će se naći način da se motivišu i naši radnici da se vrate ovom poslu, jer je voćarstvo u našoj zemlji veoma važno“, kaže jedan od lokalnih poljoprivrednika.

Osim toga, angažovanje radnika iz Nepala donosi i određene izazove. Jezička barijera može predstavljati problem tokom obuke i komunikacije na terenu. Ipak, mnogi poslodavci su uložili napore da prevaziđu ove prepreke, angažovanjem prevodilaca i organizovanjem obuka na engleskom jeziku.

U poslednjih nekoliko godina, viđamo sve veći trend zapošljavanja radnika iz zemalja poput Nepala, Indije i Bangladeša u poljoprivredi. Ova praksa je postala neizbežna usled sve većeg nedostatka radne snage u ruralnim područjima Srbije. Mnogi mladi ljudi se ne opredeljuju za rad u poljoprivredi, već se sele u gradove u potrazi za boljim prilikama.

Kako bi se osigurao kontinuitet u voćarskoj proizvodnji, poljoprivrednici se sve više oslanjaju na stranu radnu snagu. U tom kontekstu, važno je razvijati i podržavati politiku koja će omogućiti lakše zapošljavanje stranih radnika, ali i obezbediti adekvatne uslove za njihov rad i život.

S obzirom na važnost voćarstva za ekonomiju Srbije, posebno u kontekstu izvoza, potrebno je raditi na unapređenju uslova za rad, kao i na pružanju podrške lokalnim farmerima. U suprotnom, može doći do stagnacije u ovoj važnoj industriji, što bi imalo negativne posledice po celokupnu poljoprivrednu proizvodnju.

U narednim godinama, očekuje se da će broj stranih radnika u srpskoj poljoprivredi rasti, a time i potreba za usavršavanjem i obukom kako bi se obezbedila kvalitetna proizvodnja. Takođe, važno je raditi na kreiranju pozitivnog okruženja za sve radnike, bez obzira na njihovu nacionalnost, kako bi se postigla održiva i uspešna poljoprivredna proizvodnja.

Dragoljub Gajić avatar