Najveći fikus na Balkanu

Dragoljub Gajić avatar

Kad ispred čačanskog Doma kulture u ranim jutarnjim satima jednom godišnje vidite ogromnu gužvu, odmah treba da znate da se tada vrši orezivanje najvećeg fikusa na Balkanu, i da su građanke, ali i po neki građanin, krenuli da uzmu pelcer.

Ovaj pravo čudo prirode opstaje u zatvorenom prostoru preko pola veka, svake godine raste po jedan metar i danas se proteže na tri sprata. Stoga, mnogi žele da ovu biljku imaju u svom domu. S obzirom na to da su pelceri veoma traženi, svake godine se okuplja sve veći broj ljudi koji žele da iskoriste ovu priliku.

Jedna penzionerka je ispričala kako je ove godine prvi put došla po pelcer. „Videla sam gužvu i prišla, a onda nisam mogla da odolim. Nadam se da će se primiti, ali ako i ne, nema veze. Posadiću ga u neku veliku saksiju, da bude u osunčanom prostoru. Kad bi u mojoj kući porastao bar dva metra, ja bih bila prezadovoljna“, kazala je za RINU.

Dugovečan i neuništiv, fikus iz Čačka je jedan od simbola ovog grada. Iako za njegov pelcer vlada ogromna navala, do sada nema informacija da se još negde primio tako dobro kao u čačanskom Domu kulture. Ono što ga čini posebnim je činjenica da je posađen na terenu koji obiluje podzemnim vodama, ali i velikom količinom svetlosti. O njemu brinu stručnjaci sa Agronomskog fakulteta u Čačku i Gradskog zelenila, a redovno se vrši orezivanje i proređivanje ove biljke.

Verica Kovačević iz Doma kulture u Čačku ističe kako, kada se orezivanje obavi, ono što je posečeno stavi se na prikolicu ispred Doma kulture i to vrlo brzo nestane. „Čačanke uzimaju pelcere kako bi fikus posadile i u svojoj kući ili stanu. Verujem da na desetine fikusa raste u gradu na Moravi, ali nemam informaciju da li se još negde ovako ‘primio’. Mislim da je upravo ova lokacija u ustanovi kulture ključna“, izjavila je.

Fikus je posađen u temelje Doma kulture 1971. godine, a stigla su tri stabla iz Splita, od kojih su se dva primila. Ova biljka je 2003. godine proglašena za spomenik kulture i zaštićeno prirodno dobro trećeg reda, a građani su pokrenuli inicijativu da, zbog svoje masivnosti, bude upisan u Ginisovu knjigu rekorda.

U Čačku se svake godine organizuje okupljanje povodom orezivanja fikusa, a ova tradicija dolazi iz želje lokalnog stanovništva da sačuva i podeli ovu jedinstvenu biljku. Tokom dana, centar grada postaje mesto susreta ljubitelja biljaka, entuzijasta, a i onih koji jednostavno žele da se povežu sa prirodom.

Iako je orezivanje fikusa postalo manifestacija, ono nosi sa sobom i značajnu simboliku. Fikus predstavlja otpornost i dugovečnost, a njegovo postojanje u čačanskom Domu kulture simbolizuje zajedništvo i ljubav prema prirodi. „Ova biljka je deo naše tradicije i identiteta. Sa svakim pelcerom koji podelimo, širimo ljubav prema prirodi“, naglašava Kovačević.

Građani se nadaju da će ova tradicija potrajati i da će fikus nastaviti da raste i inspiriše nove generacije. U svetu koji se brzo menja, ovakva okupljanja donose osećaj pripadnosti i povezanosti sa prošlošću, ali i sa prirodom koja nas okružuje. Fikus iz Čačka nije samo biljka, već simbol zajednice koja se brine o svom nasleđu i budućnosti.

U vremenu kada se sve više ljudi udaljava od prirode, ovakve inicijative podsećaju nas na važnost očuvanja životne sredine i očuvanja tradicije. Čačanski fikus, kao najveći na Balkanu, predstavlja ne samo jedinstvenost ovog grada, već i potencijal svake biljke da ujedini ljude. Stoga, svake godine, kada dođe vreme orezivanja, Čačak postaje mesto gde se ljubav prema prirodi slavi i deli sa svima.

Dragoljub Gajić avatar