Najvažnija otkrića kojim bi mogla da doprinese revolucionarna kineska misija

Dragoljub Gajić avatar

Kineski naučnici počinju analizirati uzorke tla sa daleke strane Mjeseca

Kineski naučnici uskoro će početi analizirati uzorke tla sa uglavnom neistražene strane Mjeseca, nakon što je kapsula „Chang’e-6“ misije donijela 1,935 kilograma dragocjenog materijala na Zemlju.

Uzorci tla kod Južnog pola Mjeseca čuvaju se u Kineskoj akademiji nauka, gdje će naučnici pokušati otključati tajne istorije Mjeseca i Sunčevog sistema.

„Prvi lunarni uzorci sa daleke strane Mjeseca imaju jedinstven naučni značaj. Oni će uvećati razumijevanje evolucije Mjeseca, ubrzati mirna naučna istraživanja i iskorištavanje lunarnih resursa, što je važno za cijelo čovječanstvo“, naveli su iz Kineske nacionalne svemirske agencije.

Daleka strana Mjeseca zbog jedinstvenog gravitacionog odnosa između Zemlje i njenog pratioca, nikada nije vidljiva na našem nebu. Ona ima potpuno drugačiji teren od onog koji je okrenut Zemljanima, deblju koru, manje kratera i mnogo grublji teren.

Varijacije u terenu sugerišu da je ta strana možda prolazila kroz drugačije geološke procese, a razumijevanje toga moglo bi nam pružiti odgovore o Mječevoj prošlosti.

Ranije misije bile su uglavnom usmjerene na blisku stranu Mjeseca, a kineska misija „Chang’e-4“ prva je sletjela na daleku stranu, a najnovija „Chang’e-6“ prva je koja je donijela uzorke tog dijela Mjeseca na Zemlju.

Udarni krater Etkin kod Južnog pola Mjeseca možda sadrži ključne informacije o njegovom sastavu, geološkoj istoriji, pa čak i širim kosmičkim događajima.

Otkrića takođe mogu pomoći svemirskim agencijama u postavljanju baza sa ljudskom posadom na Mjesecu, ukoliko se ispostavi da je moguće iskoristiti tamošnje resurse.

Također možemo saznati više o tome da li postoje tragovi vulkanske aktivnosti na nama najbližem nebeskom telu i njegovoj termalnoj evoluciji, a uzbudljivu mogućnost predstavlja potencijalno otkriće vode u uzorcima lunarnog tla.

Iako se dugo mislilo da je Mjesec potpuno suv, nedavne misije detektovale su tragove vode na njegovoj površini, a Chang’e-6 mogla bi otkriti odakle ta voda potiče.

Misija Chang’e-6 nazvana po kineskoj boginji Mjeseca lansirana je iz Hainan provincije na jugu Kine 3. maja, a 2. juna spuštena je na tamnu stranu Mjeseca, koja nikada nije okrenuta ka Zemlji.

Lender je dva dana proveo prikupljajući uzorke tla iz jednog od najstarijih i najvećih kratera na Mjesecu blizu Južnog pola, koristeći robotsku ruku i bušilicu, a zatim se podigao sa tla, ponovo povezao sa orbiterom i krenuo na dugo putovanje kući.

Kina planira i da pošalje prvu posadu na Mjesec i to 2030. godine i u toj dekadi izgradi Međunarodnu lunarnu istraživačku stanicu u saradnji sa Rusijom, Belorusijom i Pakistanom.

Slične planove imaju i Sjedinjene Američke Države sa „Artemis“ programom, koji predviđa spuštanje astronauta na tlo Mjeseca 2026. godine. Oni takođe rade na diplomatskom okviru poznatom kao „Artemis Accords“ za međunarodnu saradnju u istraživanju našeg jedinog prirodnog satelita.

Dragoljub Gajić avatar