Na njemačkom institutu Fraunhofer razvijen je dosad najbolji prozirni mikroekran sa OLED tehnologijom, prvi koji je u stanju kroz sebe propustiti gotovo polovicu svjetlosti dok su pikseli ugašeni.
Njemački institut Fraunhofer Institute for Photonic Microsystems (IPMS) u Južnoj Koreji je predstavio inovaciju u području razvoja prozirnih OLED ekrana. Njihov mikroekran koristi poluprozirnu i fleksibilnu mikroelektroniku kako bi propuštao veliku količinu svjetlosti kroz panel, dok njegovi pikseli nisu u upotrebi. Tako je nastao njihov prvi poluprozirni OLED ekran s prozirnošću od 20%, a sada je to povećano na čak 45%.
Ekran je zasnovan na klasičnoj OLED tehnologiji organskih LE-dioda na siliciju (CMOS), a kao i svaki drugi, koristi se elektroničkom matricom zaduženom za kontrolu pojedinog piksela. No metali, aluminijum i bakar, od kojih se sastoji ožičenje ekrana, nisu prozirni, niti same OLED komponente mogu biti prozirne (moraju imati reflektivan sloj kako bi usmjerile svjetlost prema korisniku). Iz tog razloga veliki dio ekrana ne može biti proziran, pa se njegovi dijelovi moraju prostorno razmjestiti na način da se među njima pojave oveći prazni prostori, koji će propuštati svjetlost, prenosi Bug.hr.
Upravo to je metoda kojom je načinjen novi, najprozirniji OLED panel na svijetu. Optimizovanjem strukture piksela i stvaranjem prozirnih prostora minimiziranjem ožičenja došlo se do sada prikazanih rezultata. Istraživači su se pritom oslanjali na dvije osnovne metode. Prva od njih bazirala se na stvaranju što većih praznih prostora između pojedinih piksela, a druga na grupisanju tih piksela u klastere.
Svaka od metoda može se iskoristiti za drugu primjenu, a obje rezultiraju relativno naprednim poluprozirnim ekranima. Takvi se OLED ekrani mogu ugrađivati među slojeve optičkih elemenata, služiti kao prozirni ekrani za proširenu stvarnost, pa na kraju i dati korisniku mogućnost da kroz njih gleda stvarni svijet, na šta će se nadograditi virtuelna slika iz samog ekrana.
Na konferenciji za novinare u Fraunhoferovom institutu u Južnoj Koreji tom je prilikom rečeno da su poboljšanja u prozirnosti postignuta kroz razvoj novih tehnologija i materijala, te da se očekuje da će ovaj prozirni OLED mikroekran imati široku primjenu u različitim industrijama.
Professor Dr. Harald Schenk, direktor Fraunhofer Instituta za fotonične mikrosisteme, izrazio je zadovoljstvo postignutim uspjehom, istaknuvši kako je ovo važan korak naprijed u razvoju prozirnih ekrana koji će imati brojne primjene u industriji, medicini, komunikacijama i drugim područjima.
Ovo istraživanje predstavlja i suradnju između Fraunhofer Instituta za fotonične mikrosisteme i partnerskih institucija u Južnoj Koreji, gdje su zajedno radili na razvoju novih tehnologija i materijala za prozirne OLED ekrane.
Rezultati istraživanja predstavljeni su na nedavnoj konferenciji u Fraunhofer Instituta u Južnoj Koreji, gdje su stručnjaci u području OLED tehnologije izrazili oduševljenje novim mogućnostima koje ova inovacija donosi.
Prozirni OLED mikroekran predstavlja veliki napredak u tehnologiji prozirnih ekrana, otvarajući nove mogućnosti za primjenu u različitim industrijama i područjima gdje se od ovakvih uređaja očekuje visoka kvaliteta slike, visoka svjetlina, širok kut gledanja i posebno dobra prozirnost.
Ova inovacija Fraunhofer Instituta potvrđuje ulogu Njemačke kao vodeće svjetske zemlje u razvoju inovativnih tehnologija, te se očekuje da će ovaj prozirni OLED mikroekran postaviti nove standarde u industriji ekrana i otvoriti vrata brojnim novim primjenama u različitim industrijama.
Uz ove inovacije, Fraunhofer Institut za fotonične mikrosisteme nastavlja s razvojem novih tehnologija i proizvoda koji će unaprijediti kvalitetu života i omogućiti nove mogućnosti u različitim područjima primjene. Očekuje se da će prozirni OLED mikroekran postati standardna oprema u različitim uređajima gdje se od ekrana očekuje visoka kvaliteta slike, visoka svjetlina i dobra prozirnost.
