Srbija se nalazi na 68. mestu u svetu kada je reč o visini prosečne plate, prema podacima koje je objavio sajt „Numbeo“. Ova platforma je poznata po pružanju informacija o životnim uslovima u različitim zemljama, uključujući i ekonomske podatke. Na listi od 126 zemalja, Srbija ima prosečnu platu od 876 dolara, što je značajno ispod proseka u razvijenijim zemljama.
Švajcarska je na vrhu liste sa prosečnom platom od 7.158 dolara, dok je Luksemburg na drugom mestu sa 6.262 dolara. Sjedinjene Američke Države zauzimaju treće mesto sa prosečnom platom od 4.340 dolara. U regionu, Crna Gora je na 54. mestu sa 940 dolara, dok je Severna Makedonija na 68. mestu sa 709 dolara. Albanija je blizu, na 70. mestu sa 706 dolara.
„Numbeo“ je najveća svetska baza podataka koja sadrži informacije o gradovima i zemljama širom sveta. Ova platforma omogućava korisnicima da dobiju aktuelne informacije o troškovima života, stanovanju, zdravstvenoj zaštiti, saobraćaju, kriminalu i zagađenju.
Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna neto plata u Srbiji za februar 2023. godine iznosila je 103.519 dinara. Medijalna plata, koja predstavlja srednju vrednost, iznosila je 80.732 dinara, što znači da je polovina zaposlenih zarađivala manje od ovog iznosa. Ovo ukazuje na veliku razliku u prihodima među radnicima, posebno između javnog i privatnog sektora.
U javnom sektoru, prosečne neto plate su bile veće, sa iznosom od 108.210 dinara, dok su radnici u privatnom sektoru zarađivali u proseku 101.669 dinara. Najniži prosek, od samo 53.967 dinara, zabeležen je kod preduzetnika i zaposlenih kod njih, što ukazuje na ekonomske izazove s kojima se suočavaju.
Kada govorimo o različitim zanimanjima, programeri se ističu kao najbolje plaćeni, sa prosečnom neto platom od 288.617 dinara. U sektoru proizvodnje koksa i derivata nafte, prosečna plata iznosi 179.394 dinara, dok radnici u eksploataciji sirove nafte i gasa zarađuju 155.864 dinara. Takođe, delatnosti poput naučno-istraživačkog rada i vazdušnog saobraćaja beleže visoke prosečne plate, koje prelaze 200.000 dinara.
S druge strane, zaposleni u uslužnim delatnostima, kao što su priprema i posluživanje hrane i pića, imaju znatno niže plate, sa prosekom od 59.639 dinara. Zaposleni u popravci računara i sličnih predmeta zarađuju 63.050 dinara, dok je prosek za delatnosti vezane za preradu drveta 62.137 dinara.
Ovi podaci ukazuju na značajne razlike u platama unutar različitih sektora i zanimanja, što može dovesti do socijalnih tenzija i nezadovoljstva među radnicima. Iako su prosečne plate u Srbiji u porastu, one su i dalje daleko od onih u razvijenijim zemljama, što može uticati na odlazak radne snage u inostranstvo u potrazi za boljim prilikama.
U svetlu ovih informacija, važno je razmotriti korake koje Srbija može preduzeti kako bi poboljšala ekonomske uslove i povećala zarade svojih građana. To može uključivati podršku razvoju sektora sa visokim dodatom vrednošću, kao što su tehnologija i inovacije, kao i poboljšanje uslova rada u sektorima sa niskim platama.
Zaključno, iako Srbija beleži određeni napredak u visini prosečnih plata, još uvek je potrebno mnogo posla kako bi se postigla ravnoteža i osiguralo da svi građani imaju pristojne plate koje odražavaju troškove života i ekonomski razvoj zemlje.