ZAGREB – Slovenija je Hrvatskoj uputila službeni predlog za gradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško (Krško 2), ali je ponuda za Zagreb znatno nepovoljnija od sadašnjeg modela zajedničkog upravljanja u kojem obe države imaju po 50 posto vlasništva, saznaje riječki Novi list.
Prema slovenskom predlogu, Hrvatska bi u novoj elektrani imala tek 25 posto udela – i to bez prava odlučivanja. Drugu četvrtinu dobilo bi slovenačko državno preduzeće GEN, dok bi većinski paket od 51 posto ostao u rukama slovenačke Vlade.
Uz to, Hrvatska ne bi imala pravo da koristi električnu energiju proizvedenu u Krškom, već bi dobijala samo četvrtinu profita od prodaje struje na slovenačkom tržištu.
Ova situacija izaziva zabrinutost među hrvatskim zvaničnicima, koji smatraju da je predloženi model neprihvatljiv i da bi mogao imati značajne posledice po energetsku politiku Hrvatske. Prema informacijama iz Zagreba, vlasti će se detaljno analizirati sve aspekte predloga i preduzeti potrebne korake kako bi zaštitile nacionalne interese.
U prethodnim razgovorima, Slovenija i Hrvatska su se dogovorile da zajedno razvijaju kapacitete nuklearne energije, ali sadašnji predlog dolazi kao iznenađenje i stvara tenzije između dve susedne zemlje. Hrvatska je do sada imala značajnu ulogu u upravljanju nuklearnom elektranom Krško, a ovakva ponuda može ukazivati na promene u regionalnoj energetici i odnosima između država.
Slovenija se suočava sa potrebom da poveća svoje energetske kapacitete i smanji zavisnost od fosilnih goriva, posebno u svetlu globalnih klimatskih ciljeva. Drugi blok nuklearne elektrane Krško deo je strategije Slovenije da postane energetski neovisna i da doprinese smanjenju emisija CO2. Međutim, ovakav pristup dolazi uz rizik od dodatnih tenzija sa Hrvatskom, koja takođe nastoji da osigura stabilne i održive izvore energije.
Analitičari ukazuju na to da bi Hrvatska mogla da preispita svoju energetsku strategiju i razmotri alternativne izvore energije, kao i mogućnosti saradnje sa drugim zemljama. U svetlu ovih dešavanja, važno je da se očuva dijalog između dve zemlje kako bi se izbegli budući konflikti i osigurao zajednički napredak u oblasti energetike.
Kao odgovor na slovenski predlog, Hrvatska planira da organizuje sastanke sa stručnjacima i donosiocima odluka kako bi razvila strategiju koja će obezbediti pravičan i održiv pristup nuklearnoj energiji. U tom smislu, očekuje se da će Zagreb uložiti napore da izgradi bolju saradnju u regionu i istraži mogućnosti za diversifikaciju svojih izvora energije.
U međuvremenu, Slovenija će morati da razmotri kako će njen predlog uticati na odnose sa Hrvatskom i da li će se suočiti sa kritikama domaće javnosti koja može biti zabrinuta zbog eventualnih posledica po energetsku stabilnost. Oba državna aparata moraju biti svesna da se ovakvi pregovori ne odvijaju samo na nivou ekonomije, već imaju i političke i društvene implikacije.
Očekuje se da će se situacija razvijati u narednim mesecima, a dalji koraci zavise od reakcije hrvatskih vlasti na predloženi model upravljanja. U ovom trenutku, ključni izazov za obe zemlje biće pronalazak zajedničkog jezika i rešenja koja će zadovoljiti energetske potrebe i ciljeve svake strane. U tom smislu, važno je da se izgrade jači temelji za buduću saradnju i razvoj energetskih projekata koji će biti u korist građana obe zemlje.
