KORENI ZOVU: Priča povratnika Stefana Bogdanovića

Dragoljub Gajić avatar

Živeti dvadeset godina u inostranstvu i potom se vratiti u domovinu nije lako, ali je moguće. Ova situacija postaje sve češća među mladima koji su napustili Srbiju u potrazi za boljim životom, obrazovanjem ili karijernim prilikama. Vratiti se nakon dugog perioda provedenog van zemlje donosi niz izazova, ali i mogućnosti.

Stefan Bogdanović, mladić koji je proveo dve decenije u Americi, nedavno se vratio u Beograd i podelio svoja iskustva. Njegov put nije bio lak, ali je pokazao da uz pravilnu pripremu i otvorenost prema novim okolnostima, povratak može biti pozitivan korak. On ističe da je adaptacija na život u domovini bila izazovna, ali i korisna.

Jedan od prvih koraka koji je Stefan preduzeo nakon povratka bio je pronalaženje stana. Iako je bio upoznat sa tržištem nekretnina, razlike u cijenama i uslovima života su ga iznenadile. „U Americi sam bio navikao na određene standarde, dok su ovde stvari drugačije. Moralo je da se prilagodi,“ objašnjava Stefan.

Pored stambenog pitanja, Stefan se suočio i sa izazovima na profesionalnom planu. Tokom godina provedenih u inostranstvu, stekao je značajno iskustvo u oblasti marketinga. Međutim, tržište rada u Srbiji je drugačije i konkurencija je velika. „Iako sam imao dobru reputaciju u Americi, ovde sam morao da se dokažem iznova. To je bio veliki izazov, ali i prilika da pokažem sve što sam naučio,“ kaže on.

Stefan se odlučio da pokrene vlastiti biznis, inspirisan potrebama lokalnog tržišta. Njegova ideja je bila da kombinuje znanja stečena u Americi sa lokalnim potrebama. „Smatram da uvek možemo da pronađemo prostor za inovacije, bez obzira na to gde se nalazimo,“ dodaje on. Ovaj korak, iako rizičan, pokazao se kao ispravan potez, jer je brzo stekao klijente i tržište ga je dobro prihvatilo.

Jedna od važnih stvari koje Stefan ističe je značaj umrežavanja. „Nakon povratka, bilo je važno ponovno uspostaviti kontakte i povezati se sa ljudima koji mogu pomoći u razvoju biznisa,“ naglašava on. U ovom procesu, učestvovao je na raznim događanjima i konferencijama, što mu je omogućilo da se poveže sa ljudima iz različitih industrija.

Emocionalna strana povratka takođe igra značajnu ulogu. Stefan se suočio sa nostalgijom i potrebom da se ponovo adaptira na kulturu koja mu je nekada bila bliska. „Živeti u inostranstvu donosi određeni oblik slobode, ali i gubitak veze sa domovinom. Povratak je bio emotivan, ali sam se trudio da se fokusiram na pozitivne aspekte,“ objašnjava on.

U tom smislu, Stefan je počeo aktivno da se uključuje u zajednicu, pomažući lokalnim organizacijama i učestvujući u raznim humanitarnim akcijama. „Želim da doprinosim društvu i pomognem drugima koji se možda suočavaju sa sličnim izazovima. To mi daje osećaj svrhe,“ dodaje on.

Povratak u domovinu nakon dugog vremena može biti izazovan, ali i ispunjavajući. Stefanova priča pokazuje da uz pravu podršku, otvoren um i volju za rad, povratak može doneti nove prilike i iskustva. Njegova iskustva mogu poslužiti kao inspiracija mnogima koji razmišljaju o povratku, ali se plaše izazova koji dolaze s tim.

U zaključku, povratak u Srbiju nakon života u inostranstvu predstavlja izazov, ali i priliku za lični i profesionalni rast. Stefan Bogdanović je primer kako se uz trud, posvećenost i pozitivno razmišljanje može prevazići sve prepreke i stvoriti uspešan život u domovini.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga