Nedavna studija objavljena u medicinskom časopisu „The Lancet Public“ upozorava na nagli porast broja smrtnih slučajeva uzrokovanih ekstremnim vrućinama u Evropi u narednim godinama. Iako su do sada najveći broj smrti povezanih s ekstremnim temperaturama bile uzrokovane hladnoćom, očekuje se da će vrućine postati sve smrtonosniji izazov, posebno u južnoj Europi i područjima gdje žive stariji ljudi. Analiza je provedena uz pretpostavku da će se globalna temperatura podići za tri stepena Celzijusa do kraja vijeka, što je dvostruko više od cilja postavljenog Pariskim sporazumom.
Procenjuje se da ekstremne temperature uzrokuju oko 407.500 smrtnih slučajeva godišnje u Evropi, a ako se ne preduzme ništa protiv klimatskih promjena, očekuje se dodatnih 55.000 smrtnih slučajeva godišnje do 2100. godine. Istraživači su analizirali podatke za skoro 1.400 regija u 30 zemalja širom Evrope kako bi predvidjeli trendove smrtnih slučajeva uzrokovanih ekstremnim vrućinama i hladnoćom, pri čemu se ističe da će južna i istočna Evropa biti najviše pogođene porastom smrti.
U narednim decenijama očekuje se smanjenje broja smrtnih slučajeva uzrokovanih hladnoćom, ali će porasti u Irskoj, Norveškoj i Švedskoj, gdje se povećava broj starijih osoba. S druge strane, smrtni slučajevi uzrokovani toplotom će naglo rasti širom kontinenta, s najvećim brojem u Španiji, Italiji, Grčkoj i dijelovima Francuske.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres nedavno je pozvao sve zemlje da se angažiraju u borbi protiv klimatskih promjena nakon što je zabilježena rekordna globalna temperatura, što je prvi put da je UN pozvao na globalnu akciju zbog ekstremnih vrućina. Politike prilagođavanja klimatskim promenama proteklih godina spasile su hiljade života, ali je potrebno više akcija kako bi se spriječili smrtni slučajevi koji se mogu spriječiti. Indirektni uticaji klimatskih promena, poput šumskih požara, smanjenih prinosa u poljoprivredi i drugih ekoloških problema, također će imati važan utjecaj na zdravlje ljudi.
